EN DE

Ekonomija: Vlada utječe sve manje, ritam diktira privatni sektor

Autor: Marija Brnić
23. prosinac 2005. u 06:00
Podijeli članak —

Ove je godine postalo jasno da tisuće malih i ‘nevidljivih’ ljudi iz gospodarstva zapravo vuku konce, što analitičari tumače znakom da je gospodarstvo prodisalo i da privatni sektor konačno hvata ritam

Kad je pred godišnje odmore Državni zavod za statistiku objavio da je njihov obračun ekonomskog rasta za prva tri mjeseca pokazao rast od tek 1,8 posto, što je najslabiji tromjesečni rast BDP-a još od posljednjeg kvartala 2000. godine, teško je bilo za očekivati da će godina na koncu završiti pozitivno. Čak i premašiti očekivanja cjenjenijih analitičara. Tom dojmu da gospodarstvo Hrvatske opet ulazi u fazu stagnacije dodatno je pridonijelo i odgađanje početka pregovora s Europskom unijom s 17. ožujka na neodređeno vrijeme. Svi podaci o realnom sektoru gospodarstva u tom dijelu godine ukazivali su na takav zaključak. Zabilježen je sasvim neprimjetan rast trgovine na malo, zaustavljeni su pozitivni trendovi u robnoj razmjeni s inozemstvom, odnosno ponovno je ubrzao rast uvoza u odnosu na izvoz roba, a zabilježene su i negativne stope rasta obujma industrijske proizvodnje. Stagnirale su i investicije, a i sama državna potrošnja imala je negativan utjecaj na rast BDP-a. Iz mjeseca u mjesec, još od srpnja 2004. godine, pada i obujam građevinskih radova. Čak ni vremenske prilike nisu gospodarstvu išle na ruku. Ni predstojeća turistička sezona u tim uvjetima nije se činila obećavajućom. Taj prilično sumoran skor ipak su osvježili podaci o oporavku koji je došao s proljećem. U drugom su kvartalu 2005. zabilježeni posve drugačiji trendovi u realnom sektoru. Industrijska proizvodnja zabilježila je u lipnju najvišu stopu rasta još od 2002. godine, od 12,3 posto, što je uz visoke stope rasta u travnju (6,3 posto) i u svibnju (8,2 posto) dovelo do visokog rasta u drugom tromjesečju od 8,9 posto.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Povoljna su kretanja u industriji pratili i tredovi u trgovini, koja je s 0,7-postotnim rastom u prvom kvartalu došla na visokih 5,2 posto rasta u drugom tromjesečju. Sve to dovelo je i do visokog rasta BDP-a, od 5,1 posto u drugom tromjesečju, što je najviši tromjesečni rast još od zadnjeg kvartala 2002. godine. Najvažnije je pri tom ubrzanje zabilježeno kod izvoza roba i usluga, koji je s jedan posto iz prvog narastao na 6,7 posto u drugom kvartalu. Sve naznake analitičarima ukazuju i da će skora objava službenih statistika pokazati i da se takav ritam rasta nastavio i u trećem tromjesečju. Očekuje se gotovo identična stopa rasta BDP-a, što je osobito bitno jer je ove godine treće tromjesečje imalo jedan radni dan manje nego prethodne godine. Dobra turistička sezona također je zaslužna za probuđeni optimizam, pogotovu stoga što je u jednom trenutku dovela i do kratkotrajnog vladinog cilja, smanjenja vanjskog duga. Natrpane depozitima, banke nisu u kolovozu, kako je to uobičajeno, imale potrebe financirati se zaduživanjem kod svojih matičnih banaka, pa su banke, kao i država u tom mjesecu smanjile svoje udjele u dugu. Bila je to dobra baza da se vladajući pohvale da im uspijeva ostvariti zacrtane ciljeve. Ipak, pojedini mlađi analitičari nisu odveć skloni još uvijek rasprostranjenom fatalističkom poimanju uloge države u gospodarskim događanjima. “Previše se još u Hrvatskoj važnosti pridaje Vladi, pa tako kod nas vlada ima čak i ona svojstva koja u normalnim ekonomijama vlade inače nemaju”, skreću pozornost ekonomski analitičari. Spomenuta događanja u 2005. godini upravo su dokaz za to i ukazuju na svojevrsnu prekretnicu. Postalo je jasno da tisuće malih i “nevidljivih” ljudi iz gospodarstva zapravo vuku konce, što analitičari tumače znakom da gospodarstvo “diše” i da privatni sektor konačno hvata ritam.

Kad je pred godišnje odmore Državni zavod za statistiku objavio da je njihov obračun ekonomskog rasta za prva tri mjeseca pokazao rast od tek 1,8 posto, što je najslabiji tromjesečni rast BDP-a još od posljednjeg kvartala 2000. godine, teško je bilo za očekivati da će godina na koncu završiti pozitivno. Čak i premašiti očekivanja cjenjenijih analitičara. Tom dojmu da gospodarstvo Hrvatske opet ulazi u fazu stagnacije dodatno je pridonijelo i odgađanje početka pregovora s Europskom unijom s 17. ožujka na neodređeno vrijeme. Svi podaci o realnom sektoru gospodarstva u tom dijelu godine ukazivali su na takav zaključak. Zabilježen je sasvim neprimjetan rast trgovine na malo, zaustavljeni su pozitivni trendovi u robnoj razmjeni s inozemstvom, odnosno ponovno je ubrzao rast uvoza u odnosu na izvoz roba, a zabilježene su i negativne stope rasta obujma industrijske proizvodnje. Stagnirale su i investicije, a i sama državna potrošnja imala je negativan utjecaj na rast BDP-a. Iz mjeseca u mjesec, još od srpnja 2004. godine, pada i obujam građevinskih radova. Čak ni vremenske prilike nisu gospodarstvu išle na ruku. Ni predstojeća turistička sezona u tim uvjetima nije se činila obećavajućom. Taj prilično sumoran skor ipak su osvježili podaci o oporavku koji je došao s proljećem. U drugom su kvartalu 2005. zabilježeni posve drugačiji trendovi u realnom sektoru. Industrijska proizvodnja zabilježila je u lipnju najvišu stopu rasta još od 2002. godine, od 12,3 posto, što je uz visoke stope rasta u travnju (6,3 posto) i u svibnju (8,2 posto) dovelo do visokog rasta u drugom tromjesečju od 8,9 posto.

Povoljna su kretanja u industriji pratili i tredovi u trgovini, koja je s 0,7-postotnim rastom u prvom kvartalu došla na visokih 5,2 posto rasta u drugom tromjesečju. Sve to dovelo je i do visokog rasta BDP-a, od 5,1 posto u drugom tromjesečju, što je najviši tromjesečni rast još od zadnjeg kvartala 2002. godine. Najvažnije je pri tom ubrzanje zabilježeno kod izvoza roba i usluga, koji je s jedan posto iz prvog narastao na 6,7 posto u drugom kvartalu. Sve naznake analitičarima ukazuju i da će skora objava službenih statistika pokazati i da se takav ritam rasta nastavio i u trećem tromjesečju. Očekuje se gotovo identična stopa rasta BDP-a, što je osobito bitno jer je ove godine treće tromjesečje imalo jedan radni dan manje nego prethodne godine. Dobra turistička sezona također je zaslužna za probuđeni optimizam, pogotovu stoga što je u jednom trenutku dovela i do kratkotrajnog vladinog cilja, smanjenja vanjskog duga. Natrpane depozitima, banke nisu u kolovozu, kako je to uobičajeno, imale potrebe financirati se zaduživanjem kod svojih matičnih banaka, pa su banke, kao i država u tom mjesecu smanjile svoje udjele u dugu. Bila je to dobra baza da se vladajući pohvale da im uspijeva ostvariti zacrtane ciljeve. Ipak, pojedini mlađi analitičari nisu odveć skloni još uvijek rasprostranjenom fatalističkom poimanju uloge države u gospodarskim događanjima. “Previše se još u Hrvatskoj važnosti pridaje Vladi, pa tako kod nas vlada ima čak i ona svojstva koja u normalnim ekonomijama vlade inače nemaju”, skreću pozornost ekonomski analitičari. Spomenuta događanja u 2005. godini upravo su dokaz za to i ukazuju na svojevrsnu prekretnicu. Postalo je jasno da tisuće malih i “nevidljivih” ljudi iz gospodarstva zapravo vuku konce, što analitičari tumače znakom da gospodarstvo “diše” i da privatni sektor konačno hvata ritam.

U konačnici, teško se i sjetiti konkretnijeg poteza kojim je Vlada nastojala usmjeriti određena ekonomska događanja, izuzmu li se naravno subvencije pojedinim tradicionalnim sektorima poput brodogradnje i metalurške industrije, no koji zasigurno i nisu izazvali pozitivne skokove u proljetnom i ljetnom razdoblju.Iznimka je to što se utjecalo na rast cijena naftnih derivata zbog rekordnih i nepredvidivih skokova cijena sirove nafte na svjetskom tržištu. I dobro je kod toga da su te vladine intervencije bile odmjerene, općeg i ograničenog karaktera, pa nisu izazvale kolateralne štete. Eventualno bi veći, i to negativan utjecaj na gospodarsku sliku, da je Vlada premijera Ive Sanadera ustrajala u svojim nakanama, izazvala politička odluka o zabrani rada trgovina nedjeljom i u blagdane. U tom smislu dobro je da je Vlada gospodarstvu ipak godini na izmaku priskrbila jedan kapitalni događaj – početak pregovora s Europskom unijom. Tim je potezom otklonila dvojbe i hrvatskih građana i međunarodnih investitora u kojem će se smjeru Hrvatska u budućnosti kretati. I više od toga – početak pregovora uozbiljio je vladine namjere za odlučnu provedbu niza reformi, a koje se dosad i nisu mogle doživljavati kao nešto realno i dohvatljivo, pa čak ni uz spoznaju da je Hrvatska njihovu provedbu obećala potpisivanjem vrlo ozbiljnih i konkretnih ugovora s institucijama poput Međunarodnog monetarnog fonda ili Svjetske banke.

Autor: Marija Brnić
23. prosinac 2005. u 06:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close