Petar Lovrić, predsjednik HUP – Udruge malih i srednjih poduzetnika, Davor Majetić, glavni direktor HUP-a, i Damir Kuštrak, predsjednik HUP-a, ugostili su predstavnike PBZ-a kako bi omogućili svojim članovima, malim i srednjim poduzetnicima, izravan razgovor o pitanjima financiranja investicijskih projekata i reprogramiranja kredita s kojima se hrvatski poduzetnici suočavaju. Makroekonomski temelji Hrvatske su stabilni, ali za iskorak iz krize treba uskladiti aktivnosti fiskalnog, monetarnog, realnog (industrijskog) i financijsko-bankarskog sektora, rekao je Božo Prka, predsjednik Uprave PBZ-a. Treba li nam MMF kao koordinator? Odgovor je ne – stabilnost banaka u Hrvatskoj onemogućila je dublji pad i veće poremećaje. Temeljni problem hrvatske ekonomije je nedostatak političkoga konsenzusa o smjeru društvenog razvoja, jačanje vizije razvoja s novom industrijskom politikom i bolja koordinacija fiskalnog, monetarnog, realnog i financijsko-bankarskog sektora. Prema riječima Prke, hrvatski deficit od 4,5% BDP-a manji je od razine 27 zemalja EU (7%), javni dug od 35 posto udjela u BDP-u nije zabrinjavajući, ali je zabrinjavajući trend njegova povećanja. Državna pričuva hrvatskih banaka može pokriti jednu trećinu deviznog duga, napominje Prka. Sljedeća godina donosi rast kredita poduzećima, posebno malim i srednjima, te smanjenje plasmana državi. Dodao je da bi kamatne stope trebale nastaviti padati.

Podjela rizika
Prka kaže da je PBZ pozdravio sudjelovanje države u podjeli rizika financiranja poduzetničkih projekata kroz modele u kojima sudjeluju poslovne banke i HBOR. Skroman interes poduzetnika objasnio je njihovim zaziranjem od državnih jamstava kao nuspojavu vladinih antikorupcijskih aktivnosti. Budući da ne postoji jasna klasifikacija malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj, teško je točno odrediti koliki je ukupni plasman banaka u malo i srednje poduzetništvo. No Drozdek se nadovezao kako treba naglasiti da se velika poduzeća financiraju izravno iz inozemstva u visini od 80 posto, i u tom smislu nije istinita tvrdnja da hrvatske banke financiraju velika poduzeća. Prema riječima Prke, banke su u najkritičnijem razdoblju kreditno podržale državu, što je dobrim dijelom iscrpilo njihov potencijal za financiranje poduzeća. Također na jedno pitanje sudionika postoji li selekcijski uvjet za kreditiranje pojedine industrije s obzirom na opću percepciju stanja u toj industriji, Prka je naveo kako u svakoj industriji ima dobrih kompanija pa se neovisno o području djelatnosti dodjeljuju krediti. Marko Škreb, glavni ekonomski strateg PBZ-a, optimistično gleda na 2011. godinu. Najavio je oporavak gospodarstva svojom procjenom stope rasta BDP-a u visini od 1,4 posto. Pad domaće proizvodnje i investicija, insolventnost koja je uslijedila, a za njom i smanjenje kreditne sposobnosti malih i srednjih poduzeća, recesijski su problemi, čije rješenje Škreb vidi u jačanju osobne potrošnje i novih investicija generiranih dostupnošću kapitala. Kao negativne doprinose u povećanju BDP-a vidi državu i rast uvoza iznad porasta izvoza. Darko Drozdek, član Uprave PBZ-a, zadužen za mala i srednja poduzeća, istaknuo je dva najveća problema malih i srednjih poduzetnika: visoku stopu zaduženosti i nemogućnost financiranja novih kapitalnih projekata.

Partnerski odnosi
Kao moguća rješenja tih problema Drozdek je naveo restrukturiranje poslovanja, uvođenje novog modela upravljanja, jačanje financijskog upravljanja, korištenje alternativnih izvora financiranja te, kao najvažnije, istaknuo formiranje partnerskog odnosa s bankom. Za Drozdeka partnerski odnos s bankom podrazumijeva transparentne odnose dvaju partnera. Banku bi trebalo gledati kao financijskog savjetnika, a ne kreditora, istaknuo je Drozdek i naveo primjere kojima bi banka poboljšala odnos s korisnicima, i to se odnosi na smanjenje kreditne administracije, uvažavanje razlika u poslovanju malih i velikih, u vidu brzog odgovora korisniku kao i praćenje kretanja na tržištu i u skladu s time informiranja korisnika. S druge strane od poduzetnika se očekuje u ovom transparentnom odnosu da uvede banku pravovremeno u razvoj poslovanja te da redovito ispunjava svoje obveze. PBZ podržava financiranje kvalitetnih razvojnih projekata, zaključuje Drozdek.