Mađarska vlada želi nacionalizirati tamošnje obvezne mirovinske fondove. Riječ je o sustavu teškom 13,7 milijardi dolara, odnosno oko deset posto mađarskog bruto domaćeg proizvoda koliko ti fondovi imaju pod upravljanjem, piše Wall Street Journal. Vlast se, tako, želi domoći štednje oko tri milijuna članova mirovinskih fondova koji su posljednjih 13 godina izdvajali za mirovinu. Vladajuća stranka Fidesz, koja u parlamentu drži apsolutnu, dvotrećinsku, većinu, već je usvojila zakon kojim vlada ‘zadržava’ uplate članova privatnim mirovinskim fondovima. Riječ je o osam posto bruto plaće mjesečno koji će se umjesto u fondove do kraja iduće godine slijevati u proračun. Ministar gospodarstva György Matolcsy već je jasno naglasio kako mađarska vlada želi mirovinski sustav temeljen na dva stupa – državnom i dobrovoljnom.

Zaobilaženje Ustava
Iako je prilikom donošenja spomenutog zakona, kao i prijedloga novoga, udruga mirovinskih fondova Stabilitas oštro reagirala ističući kao se ovom legislativom krše imovinska i ustavna prava Mađara, čini se kako vlada i u tom pogledu ima rješenje. Zakonodavci očekuju kako će se uskoro glasati za zakon kojim se Ustavnom sudu ograničavaju ovlasti kako vladini mirovinski planovi ne bi ‘pali’ na tom sudu. U međuvremenu, vlada je u ofenzivi kojom želi sve dosadašnje članove obveznih mirovinskih ‘namamiti’ nazad u državni sustav. Taktika vlade je da ne žele više “ljudima dozvoljavati da svoj novac stavljaju na burzovni rulet”. Tu tezu podupiru statistikom prema kojoj su prinosi OMF-ova znatno niži od prinosa državnog sustava. Međutim, taj argument naišao je na veliko protivljenje medija i analitičara. “Parlament je donio odluku kojom se svim članovima obveznih mirovinskih fondova daje dozvola da se vrate u državni sustav. Istovremeno, više ne postoji obveza da novozaposleni moraju postati članovi bilo kojeg mirovinskog fonda”, poručili su za Poslovni dnevnik iz mađarske OTP banke u čijem je vlasništvu OTP Magánnyugdíjpénztár, društvo koje upravlja sa najvećim mađarskim OMF-om teškim 631,6 milijardi forinti (2,3 milijarde eura). Ističu kako još uvijek nisu poznate odredbe novoga zakona, kao i posljedice kako za buduće umirovljenike, tako i za tržište kapitala.

Neinformirani građani
Mađarska vlada, piše WSJ, čini se računa na neinformiranost građana o mirovinskom sustavu, zbog čega je izvjestan i nedostatak prosvjeda. Naime, građani uopće nisu svjesni kako funkcionira mirovinski sustav, što se očituje u izuzetno niskoj razini financijskog znanja mlađe populacije. Uz to, većina Mađara odrasla je za vrijeme “starog” sustava, stoga im je ovaj ne-državni potpuno nepoznat. Međutim, još uvijek je nepoznato što će vlada učiniti sa 13,73 milijarde dolara iz fondova. Tamošnji stručnjaci vrlo su sumnjičavi prema vladinim namjerama. Govori se o tome da će vlada dio tog novca potrošiti iduće godine na financiranje operativnih troškova. Proračunsko vijeće još je početkom tjedna poručilo kako će državni deficit biti jedan posto viši ako se ušteđevine ne budu dirale. Tu je još jedan problem – upitna ulaganja. Postavlja se pitanje hoće li se vlada usprotiviti iskušenju da dio sredstava potroši na financiranje vladinih troškova ili da financira riskantna ulaganja, kao što je potencijalna akvizicija udjela u naftnoj kompaniji Mol.

Isto kao u Hrvatskoj
Inače, mađarski mirovinski sustav identičan je Hrvatskom. Čine ga tri tzv. ‘stupa’. Prvi je klasični, ‘državni’ stup. Drugi stup čine obvezni mirovinski fondovi koji ulažu na tržištu kapitala kako bi se generirali dodatni prinosi. Treći stup je na dobrovoljnoj bazi. S obzirom na to da je Mađarska u posljednje vrijeme povukla neke iznimno radikalne poteze, od uvođenja dodatnog poreza bankama do suspendiranja razgovora s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), ovakav korak zapravo ni ne čudi. Javne financije u susjednoj državi već su neko vrijeme na “aparatima”, stoga politička elita pod hitno želi, na bilo koji način, spasiti što se spasiti da.