EN DE

Preobrazba Schwartzovim koracima

Autor: The New York Times
07. studeni 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Bio je tek siromašni židovski dječak iz Bronxa, ali je postao slavan glumeći viteze, kauboje i Rimljane.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Ali Bernard Schwartz, koji se transformirao u samozatajnu hollywoodsku zvijezdu Tonyja Curtisa, također je arhetipski predstavnik američkog stoljeća, u kojem ništa nije bilo cjenjenije negoli priča s tematikom preko trnja do zvijezda. Konačno, same Sjedinjene Američke Države simbol su ekstremne preobrazbe. Nesputan kastama ili staležima, bilo koji doseljenik ili prosjak mogao je domišljatošću i ambicijom doći do bogatstva. Imena su se mogla promijeniti, kao i naglasci, a prošlosti izbrisati. A ako se putem prekršilo nekoliko pravila, kao u slučaju Jaya Gatsbyja ili Joea Kennedyja, pa što onda. Važni su bili jedino uspjeh i budućnost. Curtis je preminuo u rujnu, ali njegov primjer i dalje živi. U stoljeću kojim dominiraju gospodarstva u razvoju neke od epskih priča o bogaćenju zbivaju se daleko od Hollywooda i New Yorka. Chezi K. Ganesan rodio se kao član prezrene kaste Nadar na jugu Indije. Nadari su se nalazili tik iznad nedodirljivih i nisu smjeli ući u hinduski hram ili stajati pokraj osobe iz više kaste. No Ganesan je kao direktor tvrtke VinChip za visoku tehnologiju iz Chennaija uspio zaraditi milijune. Taj je grad procvao dijelom i zahvaljujući smanjenju kastinske diskriminacije, izvijestio je nedavno The Times, čime je pukla brana na kojoj su se dugo nagomilavale mnogobrojne ambicije. “Kaste nemaju nikakvog učinka na suvremeni život”, rekao je Ganesan The Timesu. “One više ne predstavljaju prepreku.” Manny Pacquiao kao da je pripadao nedodirljivima. Rodio se u siromašnom i nasilom pregrađu na filipinskom otoku Mindanao i jedva je završio osnovnu školu. Ali nekako se počeo baviti boksom s kojim je postigao sjajne uspjehe.

Bio je tek siromašni židovski dječak iz Bronxa, ali je postao slavan glumeći viteze, kauboje i Rimljane.

Ali Bernard Schwartz, koji se transformirao u samozatajnu hollywoodsku zvijezdu Tonyja Curtisa, također je arhetipski predstavnik američkog stoljeća, u kojem ništa nije bilo cjenjenije negoli priča s tematikom preko trnja do zvijezda. Konačno, same Sjedinjene Američke Države simbol su ekstremne preobrazbe. Nesputan kastama ili staležima, bilo koji doseljenik ili prosjak mogao je domišljatošću i ambicijom doći do bogatstva. Imena su se mogla promijeniti, kao i naglasci, a prošlosti izbrisati. A ako se putem prekršilo nekoliko pravila, kao u slučaju Jaya Gatsbyja ili Joea Kennedyja, pa što onda. Važni su bili jedino uspjeh i budućnost. Curtis je preminuo u rujnu, ali njegov primjer i dalje živi. U stoljeću kojim dominiraju gospodarstva u razvoju neke od epskih priča o bogaćenju zbivaju se daleko od Hollywooda i New Yorka. Chezi K. Ganesan rodio se kao član prezrene kaste Nadar na jugu Indije. Nadari su se nalazili tik iznad nedodirljivih i nisu smjeli ući u hinduski hram ili stajati pokraj osobe iz više kaste. No Ganesan je kao direktor tvrtke VinChip za visoku tehnologiju iz Chennaija uspio zaraditi milijune. Taj je grad procvao dijelom i zahvaljujući smanjenju kastinske diskriminacije, izvijestio je nedavno The Times, čime je pukla brana na kojoj su se dugo nagomilavale mnogobrojne ambicije. “Kaste nemaju nikakvog učinka na suvremeni život”, rekao je Ganesan The Timesu. “One više ne predstavljaju prepreku.” Manny Pacquiao kao da je pripadao nedodirljivima. Rodio se u siromašnom i nasilom pregrađu na filipinskom otoku Mindanao i jedva je završio osnovnu školu. Ali nekako se počeo baviti boksom s kojim je postigao sjajne uspjehe.

Časopis Forbes objavio je da je Pacquiao u 2009. zaradio 40 milijuna dolara. Ali tulumarenje s njegovim suvremenim hollywoodskim inačicama Pacquiaou nije bilo dovoljno. Premda 13. studenoga ima borbu u Texasu, 31-godišnji Pacquiao u lipnju je ostvario svoj drugi san, postavši kongresnik u Mindanaou, nakon što je porazio člana priznatog i dobro poznatoga političkoga klana. “Želim pomoći ljudima, osobito onima iz moje pokrajine”, rekao je The Timesu. “Ondje ima puno siromašnih. Kad ostarim, želim da me se pamti ne samo kao dobrog boksača, već i kao dobrog službenika javnosti.” Kina nove milijardere izbacuje kao na pokretnoj traci. Skromno porijeklo nije neuobičajeno za kineske milijardere. Primjerice, Wang Chuanfu, predsjednik tvrtke BYD koja proizvodi baterije za mobilne uređaje, sin je siromašnih poljoprivrednika koji je vrlo mlad ostao siroče. No neki se bogati Kinezi odmiču od uobičajene mitologije uspjeha preko trnja do zvijezda i izbjegavaju razmetanje. Kako je the Times već izvijestio: “Njihovi prijatelji kažu da običavaju skrivati svoje milijarde najčešće kupnjom nekretnina ili poduzeća u inozemstvu.” Skromni kineski milijarderi potpuna su suprotnost oholosti i glamura američkog stoljeća i zlatnog doba Hollywooda utjelovljenih u osobi Tonyja Curtisa. Nakon njegove smrti u rujnu, A. O. Scott iz The Timesa smjestio ga je u panteon velikih hollywoodskih preobrazbi: “Negdje na onome drugom svijetu Schwartz se zasigurno zabavlja sa sebi sličnima, kao što su Roy Harold Scherer Jr., Norma Jean Baker and Archibald Leach, njegovi kolege, i uzori poznatiji pod drugim imenima: Rock Hudson, Marilyn Monroe i Cary Grant.”

Kevin Delaney

Komentare šaljite nanytweekly@nytimes.com

Autor: The New York Times
07. studeni 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close