Iako niz godina u Hrvatskoj postoji mnoštvo kvalitetnih privatnih zdravstvenih ustanova u kojima građani mogu brže i jednostavnije obaviti širok raspon dijagnostičkih i terapeutskih usluga, privatni zdravstveni sektor u Hrvatskoj tek očekuje puni zamah, što će se realizirati razvojem i jačanjem privatnoga zdravstvenog osiguranja.

Prema procjenama, privatni sektor u Hrvatskoj prema ostvarenom prihodu zauzima od tri do pet posto udjela u ukupnom zdravstvenom sustavu, no kontinuirano raste. Službenih i aktualnih podataka o ukupnim prihodima privatnika doduše nema, a procjene se kreću od 600 milijuna kuna do čak dvije milijarde kuna prihoda godišnje. Prema istraživanju GFK, u 2008. u privatnom sektoru ostvareno je oko 610 milijuna kuna prihoda, dok su u javnom sektoru prihodi iznosili 17,2 milijarde kuna. Broj korisnika u istoj je godini gotovo dosegnuo milijun. Broj liječnika u privatnom sektoru također je u porastu te se utrostručio u desetogodišnjem razdoblju. Znatan dio privatnoga zdravstvenog sektora je i privatno dodatno zdravstveno osiguranje koje je u 2008. ostvarilo prihode od 271 milijuna kuna te imalo 86.672 korisnika. Prema istraživanju doktorice Terezije Šarić, osnivačice tvrtke Promeritus savjetovanje, koja pruža uslugu pronalaska drugoga liječničkog mišljenja, privatno dodatno zdravstveno osiguranje koristilo je 86.000 ljudi. U tom se istraživanju 40,8 posto ispitanika složilo s tvrdnjom da privatni liječnici pružaju bolju kvalitetu usluge, dok je njih 43 posto spremno dodatno platiti za kvalitetnu uslugu, a 45 posto građana barem jedanput je posjetilo privatnog liječnika. Istraživanje je pokazalo rast privatnih specijalističkih ordinacija i sve veći broj pacijenata koji odlaze privatnom liječniku. Najviše posla imaju privatni stomatolozi koji zauzimaju gotovo polovicu ukupnog tržišta i njihova zarada u velikoj mjeri ostvaruje su kroz medicinski turizam, pogotovo u županijama na Jadranu. Znatan udjel drže ginekolozi i internisti, s tim da specijalističke ordinacije imaju 12-postotan udjel na tržištu.

Vodeći Medikol
Najviše privatnih ordinacija imaju Zagreb, Primorsko-goranska i Splitsko-dalmatinska županija, a najmanje Lička, Koprivničko-križevačka i Međimurska. Najveći dio privatnog sektora odnosi se na ordinacije primarne zdravstvene zaštite koje su u zakupu. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u 2008. godini u Hrvatskoj je bilo ukupno 6426 jedinica privatne prakse, a tu ulaze ordinacije, laboratoriji, privatna praksa ljekarnika, privatna praksa fizioterapeuta i zdravstvene njege u kući. Od toga je bilo 2723 ordinacije doktora medicine, od kojih je 2033 ordinacija u zakupu. Stomatoloških ordinacija privatne prakse i ordinacija viših zubara bilo je 2466 od kojih su 1097 ordinacije u zakupu. U privatnom dijelu zdravstva radila su 1223 liječnika, što je oko 10 posto stalno zaposlenih liječnika u Hrvatskoj. Među onima koji se s krizom najbolje nose svakako su oni čije usluge pokrivaju police dobrovoljnoga zdravstvenog osiguranja, poput poliklinika Medikol ili Sunce. Prema ostvarenom prihodu u prošloj godini obje su ustanove među pet najvećih, a Medikol je bio prvi na ljestvici s ujedno najvećim porastom prihoda od svih ustanova koje su zauzele prvih pedeset mjesta u sektoru. Poliklinika Medikol kao najveća privatna zdravstvene ustanova u Hrvatskoj sa svojih 210 zaposlenih i lokacijama u Hrvatskoj (Zagreb, Čakovec, Rijeka, Split, uskoro i Osijek) zauzima značajno mjesto na domaćem tržištu zdravstvenih usluga ističe Boris Sruk, potpredsjednik Uprave Medikola. “Smatram da je tržište privatnog zdravstva u velikom zamahu, kvaliteta pružanja zdravstvenih usluga je na višoj razini od prije dvije ili tri godine i stalno se poboljšava. Specijalizacija privatnih zdravstvenih ustanova pokazat će se kao uspjeh za državni i privatni sektor jer će se deficit usluga kod privatnih pružatelja usluga ostvarivati u javnom sektoru, pa će se tako i deficit javnog sustava, poput tehnologije ili kadrova, ostvarivati u privatnom sektoru, napominje Boris Sruk.

Veći broj dolazaka
Najveća domaća poliklinika Sunce koja je lani povećala prihod za nešto više od jedan posto, ostvarivši ga u iznosu od 93,6 milijuna kuna, lani je osjetila pad broja tržišnih korisnika za oko 3,8 posto u odnosu na 2008. godinu, no ukupan broj dolazaka nije se smanjio, nego povećao za dva posto. Značajnu zaslugu za dobro poslovanje svakako ima činjenica da Sunce osim tržišnih pacijenata, odnosno onih koji dođu i plate svoju uslugu, ima i korisnike usluga dobrovoljnoga zdravstvenog osiguranja, odnosno njihove vlastite police dodatnoga zdravstvenog osiguranja te ugovore za obavljanje sistematskih pregleda za tvrtke. Iza Medikola lani je prema ostvarenom prihodu od 120 milijuna kuna i porastu od oko 7 posto bila privatna bolnica Magdalena, a pri vrhu ljestvice našla se i jedna od najmlađih hrvatskih bolničkih ustanova, Specijalna bolnica “Akromion”. Akromion je ujedno i najveća privatna ortopedska bolnica u Hrvatskoj koja je s radom započela u travnju 2008. U bolnici se godišnje obavi 1300 operacija, po čemu se Akromion nalazi na trećemu mjestu po broju ortopedskih operacija u Hrvatskoj, a po vrsti i spektru različitih operacijskih zahvata dolazi na sam vrh u Hrvatskoj te u jugoistočnoj Europi.

U Akromion dolaze liječnici na edukaciju iz Hrvatske te susjednih zemalja, BiH, Srbije, Bugarske, Makedonije, Kosova. Liječnici Akromiona pozivani su kao predavači na velikim međunarodnim kongresima te edukatori za pojedina ortopedska područja velikih svjetskih kompanija kao što su Zimmer i Johnson&Johnson, ističe profesor Nikola Čičak, osnivač i medicinski direktor Akromiona. “Medicina je sve skuplja zbog uvođenja novih tehnologija i lijekova što teško prate i razvijene zemlje. Hrvatsko zdravstvo zato u najskorije vrijeme mora učiniti nužne reforme kojima će se rasteretiti državna blagajna. Jedan od načina rasterećenja, a koji je uobičajen u većini europskih država, jest uvođenje privatnog osiguranja. Uvođenjem privatnoga zdravstvenog osiguranja pacijenti mogu birati gdje će se liječiti. Vrhunski liječnici u državnim bolnicama često su nezadovoljni jer nisu nagrađeni sukladno doprinosu ustanovi u kojoj rade te stoga odlaze u privatni sektor. Postojeći model bi se trebao modificirati na način da svaki nadstandard treba platiti sam pacijent ili da to ide preko dodatnoga zdravstvenog osiguranja, privatnog ili državnog. Pacijentu je svejedno ide li u privatnu ili državnu bolnicu, jedno što želi je brza i kvalitetna usluga. Da bi se to postiglo, nužna je zdravstvena reforma, smatra Nikola Čičak.