Članovima dobrovoljnih mirovinskih fondova najmanje je jasno kada i kako mogu početi koristiti svoja ušteđena sredstva. Taj je problem isplivao na površinu u posljednjih nekoliko mjeseci nakon što su osiguranici koji su upali u novčane probleme pokušali “unovčiti” svoju štednju u dobrovoljnome mirovinskom fondu. Senka Fekeža-Klemen, predsjednica Uprave Erste Plavoga dobrovoljnog mirovinskog fonda, tvrdi da se njihovi članovi vrlo rijetko žale da im je u ugovoru o članstvu nešto nejasno.

“Ipak, određen broj primjedbi primijetili smo u vezi s pravom korištenja ušteđenih sredstava kojima se ne može slobodno raspolagati, već se moraju prebaciti u mirovinsko osiguravajuće društvo”, kazala je Fekeža-Klemen. Prema zakonskim odredbama, član nakon ostvarivanja prava na mirovinu ušteđeni iznos prenosi u neko od mirovinskih osiguravajućih društava. “Ono mu isplaćuje doživotno ili prijevremeno mirovinsko davanje”, kaže Fekeža-Klemen. U AZ fondu tvrde da njihovi klijenti nemaju većih nejasnoća. U Raiffeisenu pak kažu kako se pri samoj prezentaciji određene nejasnoće klijenata odnose na dob kada mogu početi ostvarivati prava na ušteđena sredstva. Također klijentima nije jasno da se sva ušteđena sredstva ne mogu jednokratno isplatiti.

Prekid ugovora
Zakon je u vezi s dobi jasan. Iz Hrvatske agencije za nadzor financijskim uslugama (Hanfa) poručuju da se sukladno Zakonu o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima prava iz dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja mogu ostvariti najranije s navršenih 50 godina života. “Jedino u slučaju smrti ili invalidnosti mirovinska davanja mogu se ostvariti prije”, pojašnjavaju u Hanfi. Ako član nakon nekoliko godina ne želi više uplaćivati sredstva u fond ili ih privremeno ne uplaćuje, i dalje može ostati član fonda, tvrdi Vjeko Peretić, direktor Progreso grupe za kreditno posredovanje. “Navršavanje 50. godine i dalje ostaje najranija mogućnost početka korištenja uplaćenih sredstava. U slučaju prekida ugovora član ne može dobiti cjelokupan ušteđeni iznos. To je specifična klauzula u ovom obliku štednje koju je potrebno posebno naglasiti svim potencijalnim članovima”, ističe Peretić. Do tada uplaćena sredstva uvećana za prinose i državne poticaje ostaju u fondu i dalje ostvaruju prinose ovisno u uspješnosti upravljanja fondom, kazao je Peretić. Što se tiče ostalih nejasnoća, Peretić je pojasnio i koje sve procedure i troškove očekuju nove članove dobrovoljnih fondova.

Obvezne i naknade
“Svi dobrovoljni mirovinski fondovi u Hrvatskoj naplaćuju ulazne naknade koje su propisane statutom pojedinog fonda. Sve naknade, pa tako i ulazna, jasno su definirane u ugovorima, a čak se navode već i u fazi ispunjavanja Zahtjeva za članstvo koji klijent potpisuje”, ističe Peretić. Ulazne naknade naplaćuju se od prvih uplata i razlikuju se po dinamici plaćanja i iznosu. “Najisplativije je naknadu uplatiti odjednom, a može se platiti i višekratno”, savjetuje Peretić. Jednokratne naknade kreću se između 900 i 1250 kuna.“Fondovi imaju i naknadu za upravljanje koja se kreće između 1,6 i 2 posto godišnje”, pojasnio je Peretić. Naknada za upravljanje oduzima se od uplaćenih sredstava.