Uvođenje poreza na kapitalnu dobit i dividendu donijelo bi više štete nego koristi. Zaključak je to panela “Utjecaj poreza na kapitalnu dobit i dividendu na tržište kapitala” održanog u petak u sklopu XX. konferencije Zagrebačke burze.

Novi porezi neizbježni
Prema mišljenju Hrvoja Zgombića, partnera u tvrtki za porezno savjetovanje Zgombić i partneri, velika je zabluda misliti da bi porez na dividendu donio značajna sredstva u državni proračun. Osim toga, Hrvatska s velikim brojem država ima potpisan ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, dodao je Zgombić.“Protivnik sam uvođenja novih poreza jer se time smanjuje zaposlenost, plaće i investicije. Kod nas se poduzetnici još uvijek smatraju negativnim profiterima, a s druge strane postavljaju se velike prepreke njihovom poslovanju”, istaknuo je Zgombić. Ipak, prema njegovom mišljenju, ako već ne ova Vlada, zasigurno će se ona iduća odlučiti za uvođenje takvog poreznog opterećenja. “Takvi porezi dovest će do kontrakcije investicija i burzovnih prometa”, smatra Zgombić. Dodaje kako se zaboravlja da oblik poreza na kapitalnu dobit u Hrvatskoj već postoji i oporezuje se po stopi od 20 posto. Taj se porez plaća ako prodate nekretninu u razdoblju kraćem od tri godine nakon što ste je kupili. Zgombić smatra kako se razmišljanjem o novim porezima snažno zanemaruje konkurentnost hrvatskog gospodarstva. Osvrnuvši se na uvođenje od ponedjeljka ukinutog kriznog poreza kazao je kako takvi potezi unose neizvjesnost među strane ulagače. “Oni ne znaju kakve još poreze mogu očekivati. Ako tome dodate i duge sudske sporove, pravna sigurnost u ovoj zemlji praktički ne postoji”, tvrdi Zgombić. Da porez na dividendu nije fiskalno značajan smatra i Marija Zuber, savjetnica pri Hrvatskoj zajednici računovođa i financijskih djelatnika. Tvrdi kako je u Hrvatskoj privlačnije biti obveznik poreza na dobit, a ne na dohodak zbog mnogo veće stope oporezivanja.

Nema logike
Na to se nadovezala ravnateljica Ekonomskog instituta Sandra Švaljek kazavši kako neujednačena najviša stopa poreza na dobit i dohodak nije argument da se uvodi porez na dividendu. “Nema logike da prihod od štednje bude potpuno porezno rasterećen, a poduzetnički pothvat ne bude”, smatra Švaljek. Upozorava kako se naš porezni sustav temelji na oporezivanju potrošnje. “Kad bi imali povoljan odnos domaće štednje i ulaganja, mogli bi uvoditi porez na dividendu i kapitalnu dobit”, smatra Švaljek. Čak ni u Europskoj uniji taj oblik oporezivanja nije harmoniziran, dodala je. “Dobra praksa na razini EU ne postoji. Većina članica oporezuje kapitalnu dobit, kamate na štednju i dividendu. Oporezivanje dividendi provodi se po nešto nižoj stopi od oporezivanja kamata jer države žele nagraditi poduzetnički pothvat koji je rizičniji”, ističe Švaljek. Smatra da je povećanje poreznog opterećenja dok nisu iscrpljene sve druge mogućnosti, poput fiskalne prilagodbe i efikasnijeg prikupljanja postojećih poreza, korak u krivom smjeru.

Prebacivanje tereta

Pravda nije efikasna
Hrvoje Zgombić smatra da porezi koji teže pravdi nisu efikasni jer obveznici poreza u takvim slučajevima najčešće prebacuju teret na treće osobe. Navodi primjer mađarskog poreza na banke, koje će porezni teret prebaciti na svoje klijente. “Taj porez ustvari nije porez na banke, već na građanstvo”, kaže Zgombić. Porez na dividendu postojao je u Hrvatskoj prije nekoliko godina i dobro je da je ukinut, jednoglasan je zaključak sudionika panela.