EN DE

Efekti stižu s oporavkom i pritiscima na rast plaća

Autor: Jadranka Dozan
28. listopad 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Budući da su ukinute osobne porezne olakšice, oni koji su dosad sami uplaćivali u neki od DMF-ova mogu poslodavcu predložiti da preuzme uplatu

Nešto manje od 180.000 hrvatskih građana štedi za “stare dane” kroz ulaganje u treći stup mirovinskog sustava, odnosno kroz otvorene i zatvorene dobrovoljne mirovinske fondove. Iako broj onih koji će na taj način steći pravo na dodatnu mirovinu stalno postepeno raste, potencijal trećeg stupa je daleko veći. To osobito vrijedi nakon što je sredinom ove godine skinuta važna prepreka bržem razvoju dobrovoljne mirovinske štednje. Donedavno, naime, poslodavcima te uplate nisu bile porezno priznati trošak pa utoliko nisu bili poticani na tu vrstu brige i dodatnog stimuliranja zaposlenika, podsjećaju u Erste dobrovoljnom mirovinskom društvu. U okviru Programa gospodarskog oporavka Vlada je izmijenila zakone o porezu na dohodak i na dobit, čime su napokon uvedene porezne olakšice za poslodavce (uključujući i umjetnike ili obrtnike u samostalnoj djelatnosti) koji svojim zaposlenicima uplaćuju dobrovoljnu mirovinsku štednju.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Smanjenje osnovice
Na uplate u DMF-ove do 500 kuna mjesečno, odnosno 6000 kuna godišnje, oni više ne plaćaju poreze i doprinose kao kod plaća jer se ta vrsta dohotka više ne smatra plaćom. Poslodavcima se tako do spomenutog iznosa uplate premije u treći stup umanjuje osnovica poreza na dobit tvrtke. Kako su zakonske izmjene na snagu stupile od 1. srpnja, za ovu godinu maksimalna im je olakšica upola manja, do 3000 kuna (za uplate od 1. srpnja do kraja godine). U isto vrijeme, doduše, izmjenama u sustavu poreza na dohodak (koje su za većinu donijele povoljnije porezne razrede i stope) ukinute su osobne porezne olakšice koje su dosad građani koristili i na štednju u trećem stupu pa će se za ovu godinu u izračunu olakšica priznati uplate do kraja lipnja i do najviše 6000 kuna. Za afirmaciju dobrovoljne mirovinske štednje u cjelini su ipak važnije nove pogodnosti za poslodavce nego ukidanje osobnih olakšica. Osim što su dosad vrlo često poslodavci za svoje zaposlenike uplaćivali u dobrovoljne mirovinske fondove (i u otvorene, a ne samo zatvorene), oni koji su dosad sami uplaćivali u neki od otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova mogu sad svom poslodavcu predložiti da preuzme uplatu, uz obostrano prihvatljivu računicu “bruto 2” i neto plaće.

Nešto manje od 180.000 hrvatskih građana štedi za “stare dane” kroz ulaganje u treći stup mirovinskog sustava, odnosno kroz otvorene i zatvorene dobrovoljne mirovinske fondove. Iako broj onih koji će na taj način steći pravo na dodatnu mirovinu stalno postepeno raste, potencijal trećeg stupa je daleko veći. To osobito vrijedi nakon što je sredinom ove godine skinuta važna prepreka bržem razvoju dobrovoljne mirovinske štednje. Donedavno, naime, poslodavcima te uplate nisu bile porezno priznati trošak pa utoliko nisu bili poticani na tu vrstu brige i dodatnog stimuliranja zaposlenika, podsjećaju u Erste dobrovoljnom mirovinskom društvu. U okviru Programa gospodarskog oporavka Vlada je izmijenila zakone o porezu na dohodak i na dobit, čime su napokon uvedene porezne olakšice za poslodavce (uključujući i umjetnike ili obrtnike u samostalnoj djelatnosti) koji svojim zaposlenicima uplaćuju dobrovoljnu mirovinsku štednju.

Smanjenje osnovice
Na uplate u DMF-ove do 500 kuna mjesečno, odnosno 6000 kuna godišnje, oni više ne plaćaju poreze i doprinose kao kod plaća jer se ta vrsta dohotka više ne smatra plaćom. Poslodavcima se tako do spomenutog iznosa uplate premije u treći stup umanjuje osnovica poreza na dobit tvrtke. Kako su zakonske izmjene na snagu stupile od 1. srpnja, za ovu godinu maksimalna im je olakšica upola manja, do 3000 kuna (za uplate od 1. srpnja do kraja godine). U isto vrijeme, doduše, izmjenama u sustavu poreza na dohodak (koje su za većinu donijele povoljnije porezne razrede i stope) ukinute su osobne porezne olakšice koje su dosad građani koristili i na štednju u trećem stupu pa će se za ovu godinu u izračunu olakšica priznati uplate do kraja lipnja i do najviše 6000 kuna. Za afirmaciju dobrovoljne mirovinske štednje u cjelini su ipak važnije nove pogodnosti za poslodavce nego ukidanje osobnih olakšica. Osim što su dosad vrlo često poslodavci za svoje zaposlenike uplaćivali u dobrovoljne mirovinske fondove (i u otvorene, a ne samo zatvorene), oni koji su dosad sami uplaćivali u neki od otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova mogu sad svom poslodavcu predložiti da preuzme uplatu, uz obostrano prihvatljivu računicu “bruto 2” i neto plaće.

Vjetar u leđa
Sve u svemu, dobrovoljna mirovinska štednja nedavnim je Vladinim potezima dugoročno dobila vjetar u leđa. Za fondove trećeg stupa pozitivne se implikacije tek očekuju jer se, kako ističu njihovi menadžeri, tek očekuju još neki prateći pravilnici s tehničkim detaljima, a još je prejak i pečat recesije u gospodarstvu. “Niz manjih dobro poslujućih kompanija već pokazuje veći interes, no nedavne promjene propisa pokazat će se za tvrtke dobrim alatom naročito kada ekonomija izađe iz recesije i kad počnu pritisci na rast plaća”, kaže Krešimir Gjenero, čelnik AZ-ova društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Slično misli i Petar Vlaić, prokurist u Erste DMD-u, ocjenjujući kako će nedavne zakonske promjene potaknuti određene prilagodbe DMD-ova u strategiji prodaje. U AZ DMD-u kažu kako su dosad nudeći svoje fondove znatno više bili fokusirani na “retail” pristup, ali i da bi se sa sadašnjim poreznim poticajem naglasak mogao preseliti na korporativni. Dobrovoljna mirovinska štednja dobila je zapravo dodatni adut u odnosu na konkurentske proizvode. Osim porezne pogodnosti za poslodavce, država već otprije građane potiče da dodatno štede za svoju mirovinu dajući im državna poticajna sredstva od 25 posto iznosa godišnje uplate, a najviše do 1250 kuna koji se dobivaju na 5000 kuna uplaćene štednje. Isto tako tu je i prinos samih fondova. Budući da su pojedini dobrovoljni fondovi strukturom ulaganja prilagođeni dobi svojih članova i očekivanog trajanja razdoblja štednje (oni za mlađe imaju veći udjel dionica, tj. rizičnijih instrumenata), i prinosi im se podosta razlikuju.

Pitanje isplativosti
U devet ovogodišnjih mjeseci vrijednosti obračunskih jedinica šest otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova povećane su u rasponu od 4,3 do 6,20 posto, a u skupini 15 zatvorenih DMF-ova gornja točka tog raspona seže više od 9 posto. Rasponi prosječnih anualiziranih prinosa od osnivanja su i znatno veći, što se u dobroj mjeri može pripisati godini početka rada, odnosno fazi tržišnog ciklusa u kojoj su startali. Iako se najznačajnije novosti u području dobrovoljnih mirovinskih fondova odnose na poslodavce, i ubuduće valja očekivati znatno veći broj članova u otvorenim fondovima nego u zatvorenim koji se osnivaju upravo za određenu tvrtku. To je pitanje isplativosti, odnosno upravljačkih troškova u odnosu na imovinu. Za tvrtke s manje od 500 zaposlenih tako će i dalje logičniji izbor biti otvoreni dobrovoljni fondovi. Oni za sada imaju 161.023 člana, dok ih je u zatvorenima 17.670. Razlika u imovini, međutim, nije baš proporcionalno manja, 1,36 milijardi kuna u otvorenim prema 266 milijuna kuna u zatvorenim fondovima trećeg stupa.

Aduti DMF-ova

mogućnost biranja
iznos po izboru (moguće i mijenjanje) kao i trajanje uplaćivanja
sredstva u DMF-u su nasljediva
mirovina iz III. stupa najranije sa 50 godina života (neovisno o I. i II. stupu)
pravo na državna poticajna sredstva – 25% godišnje uplate, najviše 1250 kuna

osobna porezna olakšica na uplate do 1. srpnja 2010.
uplate poslodavca za zaposlene porezno su priznati trošak (do 6000 kuna godišnje)

Promjene propisa pokazat će se dobrim za tvrtke kada ekonomija izađe iz recesije i počnu pritisci na rast plaća
Krešimir Gjenero, predsjdnik Uprave AZ DMD-a

Nedavne zakonske promjene potaknut će i određene prilagodbe dobrovoljnih fondova u strategiji prodaje
Petar Vlaić, prokurist u Erste DMD-u

Autor: Jadranka Dozan
28. listopad 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close