SARAJEVO – Sarajevska je burza prošle godine ostvarila dobit od 239.194 eura. Prošlogodišnji promet iznosio je 284 milijuna eura. Najveći promet bio je u ožujku (30,52 milijuna eura), rujnu (50,54 milijuna eura) i prosincu 53,72 miolijuna eura. Najslabiji promet bio je u ljetnim mjesecima. U odnosu na 2004. godinu promet na Sarajevskoj burzi u protekloj godini bio je veći za čak 176 posto. Od investicijskih fondova najveći promet imali su Prof plus, BiG i Naprijed, a od poduzeća najveća preuzimanja odnosila su se na komercijalno bankartvo. Tako je promet dionica Tuzlanske banke bio u 2005. pojdinačno najveći. Iznosio je 32,66 milijuna eura, promet sarajevske UPI banke 24,58 milijuna eura, a Rudnika željezne rude u Varešu 10,9 milijuna eura. Premda je sredinom pošle godine Sarajevske burza riješila probleme s dvojnom upravom i nadzornim odborom do oporavka tržišta nije došlo. U jednoj od anketa provedenoj među brokerima u Sarajevu čak 38,4 posto ispitanih postojeće stanje na Sarajevskoj burzi ocijenilo je dugotrajnim krahom jer nema kupaca, a njih 24,6 posto ne vjeruje u brzi oporavak tržišta.
SARAJEVO – Sarajevska je burza prošle godine ostvarila dobit od 239.194 eura. Prošlogodišnji promet iznosio je 284 milijuna eura. Najveći promet bio je u ožujku (30,52 milijuna eura), rujnu (50,54 milijuna eura) i prosincu 53,72 miolijuna eura. Najslabiji promet bio je u ljetnim mjesecima. U odnosu na 2004. godinu promet na Sarajevskoj burzi u protekloj godini bio je veći za čak 176 posto. Od investicijskih fondova najveći promet imali su Prof plus, BiG i Naprijed, a od poduzeća najveća preuzimanja odnosila su se na komercijalno bankartvo. Tako je promet dionica Tuzlanske banke bio u 2005. pojdinačno najveći. Iznosio je 32,66 milijuna eura, promet sarajevske UPI banke 24,58 milijuna eura, a Rudnika željezne rude u Varešu 10,9 milijuna eura. Premda je sredinom pošle godine Sarajevske burza riješila probleme s dvojnom upravom i nadzornim odborom do oporavka tržišta nije došlo. U jednoj od anketa provedenoj među brokerima u Sarajevu čak 38,4 posto ispitanih postojeće stanje na Sarajevskoj burzi ocijenilo je dugotrajnim krahom jer nema kupaca, a njih 24,6 posto ne vjeruje u brzi oporavak tržišta.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu