EN DE

Za Telekom još nema ponuda, a ministre već zavadila podjela novca

Autor: Rato Petković
21. listopad 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Ulaganje u cestovnu infrastrukturu, što zastupa ministar ekonomije Malađan Dinkić, za američki Bechtel veće je gotova stvar

Objavljivanje natječaja za prodaju Telekoma, najprofatabilnije srpske kompanije, poklopilo se sa razbukltalim razmiricama u vladi i s ekonomistima oko toga u što trebala uložiti dobiven novac. U samoj vladi sukobljeni su pogledi Mlađana Dinkića, ministra ekonomije i Diane Dragutinović, ministrice financija.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Upitna ekonomska korist
Dinkić inzistira da se novac položi u poseban fond iz kojega bi se financirala gradnja infrastrukture, dok Dragutinović smatra da ih treba uplatiti u državni proračun, jer bi na taj način bila postignuta bolja kontrola kako se raspolaže s njima, jer bi osim parlamenta nadzor imao i novoosnovano Fiskalno vijeće. Nadalje, Dinkić predlaže da se sa 100 milijuna eura dokapitalizira Komercijalna banka, jer bi u protivnom ERBD, kao suvlasnk stekao većinski udjel. Vlada naime udjel u toj banci može povećati do 2012. godine.Rivalstvo Dinkića i Dragutonović već se više puta manifestirao, a ovoga puta suština spora sastoji se u tome tko će imati glavnu kontrolu nad dobijenim novcima. Dinkiću se daje prednost, jer kao lider političke stranke G 17 ima veću specifičnu težinu od Dragutinović, koja je izvanstranačka osoba. Uz to ministar ekonomije je dosad srušio dvije vlade, što bi se dogodilo i s postojećom, ako bi Dinlić odlučio izići iz nje. Dinkić zagovara ulaganje u industrijsku infrastrukturu, ali ima prijedloga da se dio sredstava upotrijebi i za gradnju zgrade filharmonije. Zasad prevladava stav da se novac koristi za ulaganje u gradnju autoceste od Beograda prema granici sa Crnom Gorom, kao i njezino povezivanje s Koridorom 10. Ekonomisti pak strahuju kako će vlada najveći dio dobivenog novca usmjeriti u potrošnju, što se dogodilo i sa sredstvima od prodaje Mobtela, kada je inkasirano 1,15 milijadi eura. Polemici se pridružilo i Vijeće za borbu protiv korupcije, koji traži od vlade procjenu ekonomske koristi koja bi se dobila prodajom Telekoma, te traži da se odustane od najavljenog preuzimanja ukoliko je nem. Jasna Matić, ministrica telekomunikacija, kao glavni razlog prodaje Telekoma navodi kako je ta kompanija dosegla vrhunac u razvoju, te da više nije u stanju pratiti razvoj konkuretnskih kompanija, što bi dovelo do zaostajanja ukoliko ne dođe financijski jači operater mobilne telefonije. Klupko se zapetljalo prije neko što je prodaja postala izvjesna, jer se još pouzdano ne zna da li će biti zainteresiranih kupaca, koji bi do 26. studenoga trebali dostaviti svoje ponude, a niti poznato ni hoće li se od prodaje 51 posto kapitala dobiti minimum od 1,4 milijardi eura što vlada očekuje. Ako ne bude ponuđen toliki iznos Dinkić smatra kako treba odustati od prodaje.

Objavljivanje natječaja za prodaju Telekoma, najprofatabilnije srpske kompanije, poklopilo se sa razbukltalim razmiricama u vladi i s ekonomistima oko toga u što trebala uložiti dobiven novac. U samoj vladi sukobljeni su pogledi Mlađana Dinkića, ministra ekonomije i Diane Dragutinović, ministrice financija.

Upitna ekonomska korist
Dinkić inzistira da se novac položi u poseban fond iz kojega bi se financirala gradnja infrastrukture, dok Dragutinović smatra da ih treba uplatiti u državni proračun, jer bi na taj način bila postignuta bolja kontrola kako se raspolaže s njima, jer bi osim parlamenta nadzor imao i novoosnovano Fiskalno vijeće. Nadalje, Dinkić predlaže da se sa 100 milijuna eura dokapitalizira Komercijalna banka, jer bi u protivnom ERBD, kao suvlasnk stekao većinski udjel. Vlada naime udjel u toj banci može povećati do 2012. godine.Rivalstvo Dinkića i Dragutonović već se više puta manifestirao, a ovoga puta suština spora sastoji se u tome tko će imati glavnu kontrolu nad dobijenim novcima. Dinkiću se daje prednost, jer kao lider političke stranke G 17 ima veću specifičnu težinu od Dragutinović, koja je izvanstranačka osoba. Uz to ministar ekonomije je dosad srušio dvije vlade, što bi se dogodilo i s postojećom, ako bi Dinlić odlučio izići iz nje. Dinkić zagovara ulaganje u industrijsku infrastrukturu, ali ima prijedloga da se dio sredstava upotrijebi i za gradnju zgrade filharmonije. Zasad prevladava stav da se novac koristi za ulaganje u gradnju autoceste od Beograda prema granici sa Crnom Gorom, kao i njezino povezivanje s Koridorom 10. Ekonomisti pak strahuju kako će vlada najveći dio dobivenog novca usmjeriti u potrošnju, što se dogodilo i sa sredstvima od prodaje Mobtela, kada je inkasirano 1,15 milijadi eura. Polemici se pridružilo i Vijeće za borbu protiv korupcije, koji traži od vlade procjenu ekonomske koristi koja bi se dobila prodajom Telekoma, te traži da se odustane od najavljenog preuzimanja ukoliko je nem. Jasna Matić, ministrica telekomunikacija, kao glavni razlog prodaje Telekoma navodi kako je ta kompanija dosegla vrhunac u razvoju, te da više nije u stanju pratiti razvoj konkuretnskih kompanija, što bi dovelo do zaostajanja ukoliko ne dođe financijski jači operater mobilne telefonije. Klupko se zapetljalo prije neko što je prodaja postala izvjesna, jer se još pouzdano ne zna da li će biti zainteresiranih kupaca, koji bi do 26. studenoga trebali dostaviti svoje ponude, a niti poznato ni hoće li se od prodaje 51 posto kapitala dobiti minimum od 1,4 milijardi eura što vlada očekuje. Ako ne bude ponuđen toliki iznos Dinkić smatra kako treba odustati od prodaje.

Za Bechtel gotova stvar
S druge strane, američka kompanija Bechtel je ulaganje u cestovnu strukturu primila kao gotovu stvar i već je stupila u kontakt s Ministarstvom infrastrukture, i tom prilikom iskazala velik interes za sudjelovanje u izgradnji autoceste. Predstavnik te kompanije za Evropu, Afriku i Bliski Istok izjavio je kako bi uključivanje Bechtela ujedno bio i poziv drugim kompanijama iz SAD da dođu investirati i raditi u Srbiji, uz napomenu da će u realizaciju projekta biti uključena srpska građevinska operativa s čak 90 posto, što se smatra dovoljnim argumentom za dobijanje posla vrijednog više stotina milijardi eura.

Pristupi

Infrastruktura i Komercijalna banka
Ministar ekonomije Mlađan Dinkić želi novac položiti u poseban fond iz kojega bi se financirala gradnja infrastrukture i predlaže da se sa 100 milijuna eura dokapitalizira Komercijalna banka.

Novac najsigurniji u proračunu
Ministrica financija Diana Dragutinović smatra da bi novac od prodaje Telekoma trebao završiti u državnom proračunu.

Autor: Rato Petković
21. listopad 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close