EN DE

Mirovinski fondovi sve više bježe od dionica

Autor: Karlo Vajdić
18. listopad 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Korporativni mirovinski fondovi više nemaju za cilj ostvarivati maksimalnu moguću zaradu

Korporativni mirovinski fondovi sve se više rješavaju ulaganja u dionice i investiraju u obveznice. Prema pisanju Wall Street Journala, koji se poziva na analizu sveučilišta Boston College, korporativni mirovinski fondovi su do ovog ljeta smanjili ulaganja u dionice na 45 posto svojih portfelja. Sredinom desetljeća oni su u dionicama držali i 70 posto imovine.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Razgovori s menadžerima i konzultantima pokazuju da je ulaganje s ciljem ostvarivanja maksimalnih mogućih prinosa bilo greška. Fondovi se sve više usmjeravaju na investicije koje će im omogućiti ispunjenje planova i redovite isplate mirovina, a ne rekordnu zaradu. No, ovakva strategija dodatno povećava ranjivost tržišta. Kako se i mali ulagači također okreću stabilnijim i nižim prinosima, tržište dionica ostaje u rukama investitora koji ulažu na kratak rok, poput hedge fondova. Špekulantski karakter njihovog ulaganja povećava oscilacije i volatilnost na tržištima. Povlačenje korporativnih mirovinskih fondova iz dionica počelo je još početkom desetljeća. No, oštar pad vrijednosti dionica od kraja 2007. do ožujka 2009. godine iz bilanci korporativnih mirovinskih fondova izbrisao je oko bilijun dolara. “To je definitivno bila jaka pljuska”, komentira Ron Barin, glavni investicijskih menadžer za mirovinske fondove u proizvođaču aluminija Alcoa. “Rizik prije nikad nije činio veliki dio jednadžbe, a trebao je”, dodaje on. Iako se američke kompanije već dulje vrijeme sve manje oslanjaju na vlastite mirovinske fondove, oni još uvijek kontroliraju više od dva bilijuna dolara. Za razliku od američkog i svjetskih tržišta podaci o ulaganjima hrvatskih mirovinskih fondova pokazuju nešto drukčiji trend. Dok ulaganja zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova pokazuju pad ulaganja u dionice, investicije obveznih mirovinskih fondova rastu. Krajem 2005. godine obvezni mirovinski fondovi, najveći domaći ulagači, su u dionicama držali ukupno oko 4 posto imovine pod upravljanjem. Taj udio je do kraja 2008. godine porastao na više od 13 posto da bi danas iznosio čak 17,7 posto. S druge strane, zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi, koji odgovaraju pojmu korporativnih fondova, smanjuju izloženost dionicama. Krajem 2007. godine oni su u tu kategoriju imali uloženo gotovo petinu imovine. Godinu dana kasnije taj je udio pao na nešto više od 12 posto, a tu se uglavnom zadržao i krajem 2009. Danas, pak, on iznosi manje od 8 posto, pokazuju podaci Hanfe.

Korporativni mirovinski fondovi sve se više rješavaju ulaganja u dionice i investiraju u obveznice. Prema pisanju Wall Street Journala, koji se poziva na analizu sveučilišta Boston College, korporativni mirovinski fondovi su do ovog ljeta smanjili ulaganja u dionice na 45 posto svojih portfelja. Sredinom desetljeća oni su u dionicama držali i 70 posto imovine.

Razgovori s menadžerima i konzultantima pokazuju da je ulaganje s ciljem ostvarivanja maksimalnih mogućih prinosa bilo greška. Fondovi se sve više usmjeravaju na investicije koje će im omogućiti ispunjenje planova i redovite isplate mirovina, a ne rekordnu zaradu. No, ovakva strategija dodatno povećava ranjivost tržišta. Kako se i mali ulagači također okreću stabilnijim i nižim prinosima, tržište dionica ostaje u rukama investitora koji ulažu na kratak rok, poput hedge fondova. Špekulantski karakter njihovog ulaganja povećava oscilacije i volatilnost na tržištima. Povlačenje korporativnih mirovinskih fondova iz dionica počelo je još početkom desetljeća. No, oštar pad vrijednosti dionica od kraja 2007. do ožujka 2009. godine iz bilanci korporativnih mirovinskih fondova izbrisao je oko bilijun dolara. “To je definitivno bila jaka pljuska”, komentira Ron Barin, glavni investicijskih menadžer za mirovinske fondove u proizvođaču aluminija Alcoa. “Rizik prije nikad nije činio veliki dio jednadžbe, a trebao je”, dodaje on. Iako se američke kompanije već dulje vrijeme sve manje oslanjaju na vlastite mirovinske fondove, oni još uvijek kontroliraju više od dva bilijuna dolara. Za razliku od američkog i svjetskih tržišta podaci o ulaganjima hrvatskih mirovinskih fondova pokazuju nešto drukčiji trend. Dok ulaganja zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova pokazuju pad ulaganja u dionice, investicije obveznih mirovinskih fondova rastu. Krajem 2005. godine obvezni mirovinski fondovi, najveći domaći ulagači, su u dionicama držali ukupno oko 4 posto imovine pod upravljanjem. Taj udio je do kraja 2008. godine porastao na više od 13 posto da bi danas iznosio čak 17,7 posto. S druge strane, zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi, koji odgovaraju pojmu korporativnih fondova, smanjuju izloženost dionicama. Krajem 2007. godine oni su u tu kategoriju imali uloženo gotovo petinu imovine. Godinu dana kasnije taj je udio pao na nešto više od 12 posto, a tu se uglavnom zadržao i krajem 2009. Danas, pak, on iznosi manje od 8 posto, pokazuju podaci Hanfe.

Autor: Karlo Vajdić
18. listopad 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close