Švicarske banke uspjele su se othrvati poteškoćama nastalim nakon što su druge razvijene države otvorile pitanje mogućnosti da se pod krinkom bankovne tajne olakšava izbjegavanje plaćanje poreza.

Prema izračunu koji je objavio Bloomberg dvadesetak najvećih banaka u Švicarskoj uspjele su od kraja 2007. godine privući više od 50 milijardi franaka imovine. Iako su klijenti najveće među njima, banke UBS, u protekle dvije i pol godine povukli gotovo 250 milijardi franaka, ostale banke uspjele su ‘nadoknaditi’ taj manjak. Najbolje rezultate ostvarile su Credit Suisse, Pictet banka te Bank Sarasin. Samo te tri banke povećale su imovinu pod upravljanjem za 196 milijardi franaka. Kako bi se uspješnije borile s krizom švicarske banke pribjegle su otvaranju povećanog broja poslovnica diljem Europe kako bi se prilagodile željama klijenata koji više ne žele bankovno poslovanje obavljati u Švicarskoj.

Širenje u Aziji
Banke su također investirale u širenje poslovanja u Aziji gdje se broj milijunaša samo prošle godine povećao za 26 posto. Najveći udarac švicarske banke dobile su sredinom ožujka prošle godine. Tada je država pristala surađivati sa zemljama koje istražuju poreznu evaziju kako je Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) ne bi stavila na svoju ‘crnu listu’ država koje potpomažu izbjegavanje poreza. Od tada su Švicarci potpisali ili parafirali gotovo trideset raznih sporazuma kojima pristaju na uvođenje međunarodnih standarda usmjerenih u onemogućavanje porezne evazije. Prema procjeni ženevske brokerske kuće Helvea samo 16 posto od 863 milijardi franaka koje Europljani drže u švicarskim bankama je prijavljeno poreznim vlastima. Stručnjaci komentiraju kako kriza i problemi s bankovnom tajnom nisu bitnije nagrizli poslovanje švicarskih banaka. Iako ponešto pogođene, tamošnje banke i dalje imaju poprilično stabilno poslovanje koje će vjerojatno nastaviti rasti.

Off-shore računi
Banke se, inače, nadaju da će barem dijelom uspjeti zadržati element tajnosti prijedlogom da će obračunavati poreze na sredstva koja se nalaze na tzv. off-shore računima stranih građana čime bi njihovi identiteti ostali skriveni. Samo Credit Suisse, druga banka po visini aktive, drži oko 100 milijardi franaka u off-shore aktivi čiji su vlasnici građani Njemačke, Francuske, Italije i Velike Britanije. Prema nekim procjenama švicarske banke drže nešto više od četvrtine svjetske imovine koja se nalazi na off-shore računima. Najveća među njima, UBS banka, je krajem lipnja imala oko 1610 milijardi franaka pod upravljanjem. Slijedile su je Credit Suisse sa 926 milijardi, Pictet banka sa 253 milijarde i HSBC sa 195 milijardi franaka. Iako je odluka o suradnji švicarskih vlasti u onemogućavanju porezne evazije ponešto umanjila atraktivnost tamošnjih banaka. čini se da za njihovu budućnost ne treba strahovati.