Smetnje koncentracije prvi su simptomi stresnog sindroma, upozorava Marijan Balen, predsjednik Udruge liječnika poslodavaca u ugovornom odnosu pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca. Stresu se nakon nekog vremena pridružuju dodatne psihičke smetnje: nesanica, osjećaj nesigurnosti, kronični umor, a zatim i veći tlak, povišene vrijednosti šećera i masnoća u krvi, bolesti krvnih žila, srca i tako dalje.

Neadekvatna rješenja
Nakon menadžerskog tempa života i svih nezdravih postupaka od napetih i rizičnih odlučivanja do restoranskih premasnih i prekaloričnih obroka, čestih utrka s rokovima i iščekivanjima rezultata zapravo je iznenađenje kad sistematski preventivni pregled bude uredan, tumači dr. Balen. Od stresa se obično branimo, nastavlja Balen, povećanim unosom namirnica, i to pretežno ugljikohidrata. Terapeutski postupci kojima “olakšavamo” stres često su pušenje i konzumacija alkoholnih pića. U repertuaru kvazirješenja stresnih teškoća su i druga, još jača stimulativna sredstva čiji je krajnji efekt još lošiji za zdravlje. Poslovni ljudi nerijetko se odlučuju na sistematske preglede. Postoje zanimanja za koja je predviđena obvezna kontrola zdravlja “periodičnim sistematskim pregledima”. Marijan Balen navodi da strojovođe, elektromonteri, vozači i piloti imaju obvezu redovitog nadzora svoga zdravstvenog stanja radi opasnosti za sebe i druge proizašle iz prirode posla. Poslovni ljudi također se odlučuju na sistematske preglede kako bi provjerili svoje zdravstveno stanje, ali profesija i način života nisu jedno te isto, pa tako profesionalne bolesti i povrede na poslu zakonodavac vrednuje na jedan način, a stanja proizašla iz načina života najčešće nikako. Nije uvijek sve jasno sa sistematskim pregledima. “Dok će dijagnoza dijabetesa za neko zanimanje automatski značiti suspenziju, za poslovne ljude nema isprike ni nekih početnih postupaka. Dobiveni nalazi interpretirat će se često u skladu s poslovnim interesom poliklinike koja je pregled obavila, a savjeti tipa “trebali biste skinuti koju kilu” ili “izbjegavajte masno” donijet će više zbrke nego koristi”, kaže naš sugovornik.

Preskakanje godišnjih
U izboru prioriteta menadžer nije sklon visoko rangirati zdravstvene potrebe i nerijetko ih otklanja sve do neke veće komplikacije. Nije rijetkost preskakanja godišnjih odmora kao nekog luksuza, pogotovo ambiciozniji mlađi ljudi kompenziraju izrazite napore dobnom feksibilnošću pa strah od bolesti nije u njihovu razmišljanju neka realna opasnost. A tada ih, upozorava Balen, zdravstvene komplikacije iznenade. Odgovornost za takvo ponašanje ne može se pripisati neukosti menadžera, njihovoj bahatosti ili neuvažavanju medicinskih dostignuća. Velik dio odgovornosti je na modernom medicinskom učenju kako je dovoljno za osobnu sigurnost redovito posjećivati liječnika i na vrijeme otkriti bilo kakvu bolest u ranoj fazi. No, upozorava Balen, medicina nije svemoćna i neće izliječiti sve bolesti, bez obzira na materijalnu moć potencijalnog pacijenta. Jedanput narušenom i zanemarenom zdravlju jako je teško vratiti prvobitnu efikasnost. Ljudi koji u bolnici traže zdravlje vraćaju se s otpusnim pismima s novim i novim dijagnozama uz preporuke za nove i nove lijekove, pa medicina postaje sama sebi svrha. Marijan Balen kaže: “Uzmimo primjer menadžera. Povišeni krvni tlak zbog prirode posla često prati tu profesiju. Kakav je uspjeh terapije? Koliko je menadžera izliječeno od povišenog tlaka na način da ne moraju piti trajno lijekove? Ili pretilost koja nastaje radi nezdravog načina prehrane. Koliko njih se “izliječilo” od tog problema i uz koja sve odricanja i materijalna izdavanja? Daljnji česti pratilac je i dijabetes. Opet ista situacija. Doživotni lijekovi, brojne opasne komplikacije i skraćeni životni vijek. Zdravlje treba ne samo čuvati nego i razvijati i poboljšavati!”.