EN DE

Bankarska tajna preselila u Aziju

Autor: The New York Times
10. listopad 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Zbog strogih kontrola švicarskih privatnih banaka, bogataši mahom hrle u Singapur i Hong Kong, gdje se još uvijek nalaze najtajniji računi na svijetu.Ali, tu ih čeka zamka: mnoge banke koje niču u tim oazama niskih poreznih stopa švicarskog su porijekla.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Ronen Palan, financijski stručnjak pri engleskom Sveučilištu Birmingham, smatra da “svi dokazi upućuju na to da Singapur čini sve što može kako bi preuzeo mjesto Švicarske kao globalnog središta privatnog bankarstva”. “Nazivamo ga našim drugim domaćim tržištem”, izjavio je Jan Vonder Muehll, glasnogovornik švicarske banke Julius Baer. “Švicarstvo je na cijeni u Aziji”, dodao je. Reuven S. Avi-Yonah, voditelj programa za međunarodno oporezivanje na Pravnom fakultetu Sveučilišta Michingan nazvao je ta dva azijska grada “novom alternativom” za švicarsku bankovnu tajnost nakon što su prošle godine u Sjedinjenim Američkim Državama na UBS stavljeni okovi.Najveća švicarska banka UBS u zadnje je dvije godine izgubila oko 200 milijardi dolara aktive privatnih klijenata. No, prema kolovoškoj prezentaciji ulagačima, banka tvrdi da je u Aziji zaradila više nego što je izgubila. Richard Murphy, osnivač britanske istraživačke tvrke koja se bavi prekooceanskim financijskim utočištima Tax Justice Network, izjavio je da “Švicarci sada u Singapuru mogu pronaći bankarsku tajnost koju su izgubili kod kuće”, a ni Hong Kong nije loš izbor. Kritičari, među kojima je i Murphy, upozoravaju na singapurske odredbe o tajnosti izvedene prema švicarskom modelu; nedostatak poreza na kapitalnu dobit i većinu inozemnih dividendi; te sustav koji omogućuje ulagačima da otvore račun pod krinkom korporacije, zaklade ili poduzeća s ograničenom odgovornošću.

Zbog strogih kontrola švicarskih privatnih banaka, bogataši mahom hrle u Singapur i Hong Kong, gdje se još uvijek nalaze najtajniji računi na svijetu.Ali, tu ih čeka zamka: mnoge banke koje niču u tim oazama niskih poreznih stopa švicarskog su porijekla.

Ronen Palan, financijski stručnjak pri engleskom Sveučilištu Birmingham, smatra da “svi dokazi upućuju na to da Singapur čini sve što može kako bi preuzeo mjesto Švicarske kao globalnog središta privatnog bankarstva”. “Nazivamo ga našim drugim domaćim tržištem”, izjavio je Jan Vonder Muehll, glasnogovornik švicarske banke Julius Baer. “Švicarstvo je na cijeni u Aziji”, dodao je. Reuven S. Avi-Yonah, voditelj programa za međunarodno oporezivanje na Pravnom fakultetu Sveučilišta Michingan nazvao je ta dva azijska grada “novom alternativom” za švicarsku bankovnu tajnost nakon što su prošle godine u Sjedinjenim Američkim Državama na UBS stavljeni okovi.Najveća švicarska banka UBS u zadnje je dvije godine izgubila oko 200 milijardi dolara aktive privatnih klijenata. No, prema kolovoškoj prezentaciji ulagačima, banka tvrdi da je u Aziji zaradila više nego što je izgubila. Richard Murphy, osnivač britanske istraživačke tvrke koja se bavi prekooceanskim financijskim utočištima Tax Justice Network, izjavio je da “Švicarci sada u Singapuru mogu pronaći bankarsku tajnost koju su izgubili kod kuće”, a ni Hong Kong nije loš izbor. Kritičari, među kojima je i Murphy, upozoravaju na singapurske odredbe o tajnosti izvedene prema švicarskom modelu; nedostatak poreza na kapitalnu dobit i većinu inozemnih dividendi; te sustav koji omogućuje ulagačima da otvore račun pod krinkom korporacije, zaklade ili poduzeća s ograničenom odgovornošću.

Premda Hong Kong nema službenih zakona o bankarskoj tajnosti, i u njemu je moguće osnivanje netransparentnih tvrtki koje često služe kao kanal za neplaćanje poreza. Također ne oporezuje kapitalnu dobit niti kamate na pologe. Dužnosnici oba grada brane svoju bankarsku praksu. Glavni direktor Credit Suissea Walter Berchtold u rujnu je izjavio da će nova aktiva koja pritječe u banku od bogatih azijskih klijenata više nego utrostručiti globalni prosjek koji je ta banka ranije predvidjela. Ova promjena se događa u vrijeme napada na švicarsko privatno bankarstvo, koje je dugo bilo utočište onima koji su željeli skriti svoje bogatstvo i izbjeći plaćanje poreza.Ministarstvo pravosuđa Sjedinjenih Američkih Država započelo je 2007. godine kriminalnu istragu UBS-a i drugih švicarskih banaka radi sumnje da Amerikancima pružaju usluge koje im omogućuju neplaćanje poreza. Prošle je godine UBS platio 780 milijuna dolara kako bi se nagodio u tom slučaju. Kasnije je pristao otkriti imena 4450 američkih klijenata Saveznom poreznom uredu. Otprilike u isto to vrijeme, europski porezni dužnosnici došli su u posjed diskova ukradenih iz švicarskih banaka koji su sadržavali podatke o tisućama klijenata. Švicarska je i dalje globalni predvodnik po pitanju neprijavljenog prekooceanskog bogatstva, koje se procjenjuje na oko dva bilijuna dolara. No, prema bankarskoj publikaciji Wealth Bulletin, od 2008., iz europskih središnjica, poglavito iz Švicarske na prekooceanske račune upućeno je 520 milijardi dolara. Murphy je nazvao Hong Kong i Singapur “ozbiljnim igračima” kad se gleda tajnost.

Lynnley Browning

Autor: The New York Times
10. listopad 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close