Na prošlotjednoj sjednici Vlade u Koprivnici očekivalo se da će Vlada konačno izići s prijedlogom novog zakona o privatizaciji. Gotovo pola godine kalkuliralo se da će se objava tog materijala tempirati za sjednicu u gradu iz kojeg dolazi potpredsjednik Vlade zadužen za privatizaciju, Damir Polančec, i u kojem je sjedište Podravke, na koju bi se spomenuti zakon također trebao primijeniti. Međutim, zakonski prijedlog kojeg se najavljuje još od prošlogodišnje privatizacijske afere Liburnija i uporno odgađa, nije objavljen niti u Koprivnici.

Suprotna mišljenja
Glasnogovornik Vlade Ratko Maček uvjerava kako su bila pogrešna takva očekivanja jer se, kaže, zakonski prijedlog još dorađuje i u fazi je prezentacije socijalnim partnerima s kojima se Vlada želi usuglasiti oko bitnih detalja prije nego novi zakon uputi u saborsku proceduru.
“Taj je prijedlog već doživio nekoliko prezentacija sindikatima i poslodavcima”, ističe Maček pojašnjavajući kako se oko nekih pitanja njihova mišljenja ne poklapaju, te se pokušava iznaći najbolje rješenje. “U svakom slučaju”, siguran je Maček, “zakonski prijedlog uskoro će biti spreman i ići u proceduru, i to prije ljetne stanke.” Tomu u prilog mogla bi ići i vijest iz sindikalnih redova da se za ovaj tjedan saziva sastanak posebnog povjerenstva za izradu tog zakona, u kojem sudjeluju predstavnici Vlade, sindikata i poslodavaca, te stručnjaci, a na kojemu bi im trebao biti prezentiran prijedlog. To je, uostalom, na posljednjoj sjednici Upravnog odbora Hrvatskog fonda za privatizaciju najavio i sam Polančec. Krešimir Sever, predsjednik jedne od šest sindikalnih središnjica, ne skriva da je nezadovoljan načinom na koji se priprema novi zakon o privatizaciji. Spomenuta radna skupina koja je trebala izbistriti sve sporne detalje, tvrdi Sever, samo se nekoliko puta sastala, bez konkretnih rezultata, no prije nešto više od dva mjeseca ostali su zatečeni kada im je dostavljen nacrt budućeg zakona, koji je značajno odudarao od onoga što se definiralo kroz rasprave, a posebice u tom materijalu, napominje, nisu uvaženi sindikalni prijedlozi. Sever prije svega aludira na postavljanje ograničenja za dionički paket koji bi radnici mogli kupiti kroz model radničkog dioničarstva, do 25 posto. Smatra to lošijim rješenjem nego što je bilo na početku privatizacije, kada se prvim zakonom o privatizaciji radnicima omogućavalo popuste i otplatu na rate, a pri tom nije bilo ograničenja do koje visine njihov udio može ići. Među ostalim, taj sindikalac zamjera i što u prijedlogu kojeg im je dostavio Polančec nije preciziran rok otplate dionica, te da se zakonom inicijativu za provođenje želi prepustiti volji uprave i nadzornog odbora, a ne samih radnika. Iako će idućih dana, dakle, uslijediti prezentacija novog privatizacijskog zakonskog prijedloga koji bi uz radničko dioničarstvo trebao obraditi i menadžersko stjecanje vlasništva, malo je ipak optimističnih da će on skoro doći do saborskih zastupnika. Ozbiljne primjedbe na taj materijal dalo je, kako se saznaje, i Državno odvjetništvo, u dijelu koji se odnosi na problematiku zemljišta koje nije unijeto u temeljni kapital kod pretvorbe.

Slučaj Liburnia
Formiranjem različitih radnih skupina, od spomenute za izradu zakona do one za privatizaciju kvarnerskih hotela, kao i odugovlačenjem s donošenjem zakona, te usporavanjem tempa privatizacije, Vlada je samo pojačala dojam da želi po svaku cijenu izbjeći neugodnosti koje privatizacija za sobom nužno povlači. Mnogi vjeruju i da Vlada neće lako otvoriti osjetljivu temu privatizacije u Saboru i dati političkim protivnicima priliku za likovanje nad slučajem Liburnia… Budući da je bivšoj, Račanovoj vladi na početku mandata bilo prioritetno izmijeniti modele privatizacije, no to nije uspjela provesti u djelo, mnogi drže realnim da će slično proći i Sanaderova inicijativa s privatizacijskim zakonom.