EN DE

MMF snizio prognozu hrvatskoga gospodarskog rasta

Autor: Tin Bašić
06. listopad 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Svjetski monetarni ‘policajac’ približio se očekivanjima domaćih ekonomista da će hrvatski BDP u ovoj godini pasti 1,5 posto, a iduće godine porasti 1,6 posto, dok svjetskom gospodarstvu predviđa usporavanje oporavka

Hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) u 2011. godini trebao bi rasti 1,6 posto. Najnovija je to projekcija Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF) objavljena u srijedu. U svom izvješću MMF ističe kako bi domaći BDP ove godine trebao zabilježiti pad od 1,5 posto. Ove se prognoze dosta razlikuju od onoga što je Fond očekivao u travnju ove godine. Tada su analitičari MMF-a prognozirali da će Hrvatska bilježiti gospodarski rast, i to 0,2 posto, dok su za iduću godinu predviđali rast od čak 2,5 posto.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Sličan stav o kretanju BDP-a imaju i domaći stručnjaci. Tako je Privredna banka Zagreb (PBZ) nedavno objavila kako očekuje ovogodišnji pad BDP-a od 1,5 posto, što je identično MMF-ovoj prognozi. No PBZ-ovi analitičari nešto su pesimističniji glede projekcija za iduću godinu. Prema njihovu mišljenju, domaći BDP bi trebao rasti 1,4 posto. S druge pak strane stručnjaci SG-Splitske banke dijele MMF-ov stav za iduću godinu (rast BDP-a od 1,6 posto), no njihovo viđenje ovogodišnjeg BDP-a neznatno je optimističnije – pad od 1,4 posto. Inače, svjetski monetarni policajac upozorava da je unatoč rastu svjetske ekonomije u prvih šest mjeseci ove godine financijski sustav nazadovao. Previranja na tržištima državnih obveznica uzrokovala su sve veći rizik bankarskom sektoru, pogotovo u Europi. Posljednjih tjedana ulagači su sumnjičavi glede sposobnosti perifernih zemalja eurozone, poput Španjolske, Portugala ili Irske, da srežu proračune kako bi smanjili dug. Politički lideri Staroga kontinenta bili su, naime, prisiljeni implementirati rigorozne programe smanjenja zaduženosti zbog kreditnih problema. To je, prema mišljenju MMF-a, povećalo rizik očekivanoga svjetskoga gospodarskog rasta koji bi ove godine trebao iznositi 4,8 posto, a iduće 4,2 posto. Ističe se kako, nakon neočekivano dobrog početka u 2010., globalni oporavak sve više usporava. MMF upozorava kako će se izvanredne mjere potpora bankarskom sektoru zadržati još neko vrijeme. “Planirane izlazne strategije iz neuobičajenih monetarnih i fiskalnih politika vjerojatno će se morati odgoditi dok situacija ne bude jasnija”, stoji u analizi.

Hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) u 2011. godini trebao bi rasti 1,6 posto. Najnovija je to projekcija Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF) objavljena u srijedu. U svom izvješću MMF ističe kako bi domaći BDP ove godine trebao zabilježiti pad od 1,5 posto. Ove se prognoze dosta razlikuju od onoga što je Fond očekivao u travnju ove godine. Tada su analitičari MMF-a prognozirali da će Hrvatska bilježiti gospodarski rast, i to 0,2 posto, dok su za iduću godinu predviđali rast od čak 2,5 posto.

Sličan stav o kretanju BDP-a imaju i domaći stručnjaci. Tako je Privredna banka Zagreb (PBZ) nedavno objavila kako očekuje ovogodišnji pad BDP-a od 1,5 posto, što je identično MMF-ovoj prognozi. No PBZ-ovi analitičari nešto su pesimističniji glede projekcija za iduću godinu. Prema njihovu mišljenju, domaći BDP bi trebao rasti 1,4 posto. S druge pak strane stručnjaci SG-Splitske banke dijele MMF-ov stav za iduću godinu (rast BDP-a od 1,6 posto), no njihovo viđenje ovogodišnjeg BDP-a neznatno je optimističnije – pad od 1,4 posto. Inače, svjetski monetarni policajac upozorava da je unatoč rastu svjetske ekonomije u prvih šest mjeseci ove godine financijski sustav nazadovao. Previranja na tržištima državnih obveznica uzrokovala su sve veći rizik bankarskom sektoru, pogotovo u Europi. Posljednjih tjedana ulagači su sumnjičavi glede sposobnosti perifernih zemalja eurozone, poput Španjolske, Portugala ili Irske, da srežu proračune kako bi smanjili dug. Politički lideri Staroga kontinenta bili su, naime, prisiljeni implementirati rigorozne programe smanjenja zaduženosti zbog kreditnih problema. To je, prema mišljenju MMF-a, povećalo rizik očekivanoga svjetskoga gospodarskog rasta koji bi ove godine trebao iznositi 4,8 posto, a iduće 4,2 posto. Ističe se kako, nakon neočekivano dobrog početka u 2010., globalni oporavak sve više usporava. MMF upozorava kako će se izvanredne mjere potpora bankarskom sektoru zadržati još neko vrijeme. “Planirane izlazne strategije iz neuobičajenih monetarnih i fiskalnih politika vjerojatno će se morati odgoditi dok situacija ne bude jasnija”, stoji u analizi.

Valutno oružje

Ozbiljna prijetnja
Vlade riskiraju rat valutama ako će za rješavanje domaćih problema koristiti razlike u tečajevima, upozorio je čelni čovjek MMF-a Dominique Strauss-Kahn. “Očito postoji ideja koja se počela širiti da se tečajevi valuta mogu koristiti kao političko oružje”, oštar je Strauss-Kahn. Objašnjava kako takav pristup predstavlja ozbiljan rizik svjetskom oporavku koji bi mogao imati izrazito negativne i vrlo opasne dugoročne posljedice. Upozorenje čelnika MMF-a došlo je prije nego što je japanska središnja banka (BoJ) snizila ključnu kamatnu stopu na gotovo nulu. Također je Brazil zaprijetio intervencijom kako bi real držao pod kontrolom.

Autor: Tin Bašić
06. listopad 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close