Važan dio najavljenih pregovora Beograda i Prištine, koji će se uskoro održati, bit će posvećen rješavanju imovinskih odnosa. Prema procjeni državnih institucija, imovina srpskih poduzeća i građana koji su izbjegli s Kosova procijenjena je na 220 milijardi dolara. Prema podacima Privredne komore Srbije, samo njezin Fond za razvoj ima udjel u poduzećima na Kosovu vrijedan 140 milijuna eura.

Telekom na prodaju
Do ponovnog aktualiziranja sudbine imovine srpskih poduzeća došlo je prošlog tjedna kada je Boris Tadić, srpski predsjednik, govorio o najavljenoj prodaji Kosovske pošte i telekoma. Kosovskoj agenciji za privatizaciju (KAP) stiglo je pet ponuda stranih kompanija koje su zainteresirane za kupnju 75 posto Telekomove imovine, zbog čega je srpski operater mobilne telefonije objavio upozorenje potencijalnim kupcima da se ne upuštaju u kupnju njegove imovine. Među zainteresiranim kompanijama spominju se austrijski Telekom i HT iz Hrvatske. Procjena je da bi se za prodaju 75 posto Kosovske pošte i telekoma moglo dobiti između 360 i 600 milijuna eura. Prema službenim podacima, do sada je na Kosovu privatizirano 545 društvenih poduzeća. Od njihove prodaje Kosovski privatizacijski fond inkasirao je 460 milijuna eura. Privatizacija najvrednijih poduzeća, poput Rudarsko topioničarskoga kombinata “Trepča” i Nacionalnog parka “Brezovica” sa ski centrom, procijenjenih na dvije milijarde eura, tek predstoji. Među najvažnijim projektima na Kosovu je gradnja autoceste prema Albaniji koju grade Bechtel i Enka. Sva nastojanja srpskih poduzeća da spriječe prodaju imovine na Kosovu bila su neuspješna. Pravosudni organi na Kosovu nisu uvažavali njihove zahtjeve. Zbog toga se u Srbiji žele obratiti međunarodnim sudovima. Prema riječima Zvonimira Stevića, državnog tajnika u ministarstvu za Kosovo, privatizacija nije legalna i 87 posto prodane imovine bit će osporeno pred sudovima. Stević ističe kako se na Kosovu u vlasništvu Srbije nalazi 1,4 milijuna četvornih metara službenih zgrada, 145.000 poslovnih i 25.000 četvornih metara stambenih objekata. S imovinom izbjeglog stanovništva ukupna vrijednost procjenjuje se na 50 milijardi dolara, bez vlasništva poduzeća.

NIS traži povrat
Za rješavanje imovinskih odnosa zainteresirana je i ruska kompanija Gazpromnjeft, koja na temelju kupnje NIS-a ima na Kosovu 31 benzinsku postaju. Srpska strana se poziva na UN-ovu rezoluciju prema čijem tumačenju međunarodni upravitelji nisu smjeli prodavati imovinu srpskih poduzeća. S druge strane Aleksandar Simić, jedan od sudionika u pregovorima, ističe kako UN i EU smatraju da sva imovina na Kosovu pripada toj državi i da Srbija nema vlasničkih prava.

Razmjena

Novac ispred politike
Unatoč iznimno lošim odnosima između dviju država u srpskim gospodarskim krugovima žele zadržati poslove. Lanjski promet između Srbije i Kosova iznosio je 338,7 milijuna dolara, od kojih je prodaja srpske robe vrijedna 336,1 milijun dolara. U 10 mjeseci 2010. na Kosovo je isporučeno robe za 137 milijuna dolara.