Ova je zemlja poznata po šumskom voću: kupinama, borovnicama, brusnicama, malinama, jagodama i drugim vrstama. Problem je u tome što ih Šveđani ne žele brati.

Stoga su prije nekoliko desetaka godina velike švedske tvrtke koje se bave procesiranjem bobičastog voća počele uvoziti radnike koji su po planinama brali bobičasto voće. Praksa dovođenja migranata iz Kine, Tajlanda, Vijetnama i Bangladeša za rad tijekom ljeta dobro je funkcionirala do prije nekoliko godina. Proljetni hladni val ove je godine opustošio urod bobica, a industriju i radnike kaznio drugim uzastopnim lošim urodom. Nakon prošlogodišnje katastrofe švedske su vlasti od tvrtki tražile da zajamče minimalnu plaću od 2320 dolara za sezonski rad. No poslodavci su zaobišli zakon tako što su zaposlili berače iz Azije preko agencija za zapošljavanje u njihovim državama. Za Švedsku, koja se diči radnim pravom koje pogoduje zaposlenicima, berači su uskoro postali izvor nacionalne sramote, a najveću je pozornost privuklo 190 radnika iz Bangladeša. Većina njih platila je i po 150.000 taka ili 2100 dolara posrednicima u agenciji za zapošljavanje u Bangladešu, a riječ je o državi u kojoj se na dobro plaćenom poslu mjesečno zaradi oko 42 dolara mjesečno, kaže Mahmudur Rahman (31), student biotehnologije na Sveučilištu u Uppsali.

Mahmudurov brat i šurjak bili su jedni od spomenutih radnika. Neki od njih uzimali su kredite i prodavali nekretnine prije dolaska u Švedsku, kaže Rahman. “Ljetni posao krenuo je po zlu”, dodaje ogorčeno. Kako je ljeto prolazilo, većina se berača vratila kući uz pomoć mjesnih crkvenih udruga i švedskoga Crvenoga križa. No nekoliko desetaka njih ostalo je u Švedskoj i sada borave u četiri nenamještene kuće. Nordic Food Group jedna je od najvećih skandinavskih tvrtki koje se bave procesiranjem bobičastog voća. Jedan od direktora, Bertil Qvist, za sve krivi posrednike. Mještani koji žive na području uzgoja voća tvrde da je ova godina uistinu bila slaba što se tiče uroda, no dodaju da radnike nitko nije propisno upozorio da bi se takvo što moglo dogoditi. “Rekli su im da je to kao šumsko zlato, laka lova”, kaže gradski pastor Lars Riberth koji je prikupljao sredstva za pomoć radnicima. “Uistinu je riječ o ropstvu”, kaže.

John Tagliabue