U strahu od urotnika digitalnog doba diljem svijeta vlade planiraju uvesti nove sigurnosne mjere za korištenje internetom.

U SAD-u državni vrh traži da svi komunikacijski servisi, uključujući kriptirane sustave za slanje epošte kao što je BlackBerry, društvene mreže poput Facebooka i softvere koji omogućuje neposrednu komunikaciju poput Skypea, s tehničke strane omoguće prisluškivanje ako takav nalog postane nužan. Sudski bi nalog mogao podrazumijevati i presretanje i dešifriranje poruka. Takav prijedlog zakona povlači nova pitanja o ravnoteži sigurnosti i zaštite privatnosti te poticanju inovacija. Budući da se sigurnosne službe u svim dijelovima svijeta suočavaju s istim problemom, američki bi zakon mogao postati primjer koji će svi kopirati. U Indiji su vlasti već prošle fazu prijedloga zakona te od mrežnih operatera traže pristup praćenju i dešifriranju digitalnih poruka kad god ministarstvo unutarnjih poslova procijeni da je prisluškivanje nužno za očuvanje državne sigurnosti. Najgorljiviji je aspekt prijetnja države Indije da će blokirati kriptirane BlackBerry usluge, kojima se najčešće koriste tvrtke, ako telefonski operatori ne pruže uvid u podatke u čitljivom formatu. No najavili su i da će tražiti veći pristup kriptiranim podacima koji se šalju Gmailom, Skypeom i drugim privatnim virtualnim mrežama. Vlada je izvršila pritisak na uvoz telekomunikacijske opreme jer se želi osigurati da ne sadrži zloćudni softver ili tehnologiju kojom bi se koristili strani špijuni. Prema riječima Gopala Kirshne Pillaija, glavnog tajnika indijskog ministarstva unutarnjih poslova, tijekom napada u Mumbaiju vladini dužnosnici nisu mogli pristupiti komunikacijskim kanalima terorista i njihovih pomagača. Ujedinjeni Arapski Emirati i Indonezija jedne su od država koje žele uvesti mjere koje su provedene u Indiji. Poznavatelji sigurnosne politike tvrde da bi strane tvrke mogle odustati od razvoja poslovanja u Indiji. “Ako postoji rizik od štetnog baratanja podacima, tvrtke će potražiti novu lokaciju”, kaže Peter Sutherland, bivši kanadski ambasador u Indiji koji je danas savjetnik tvrtkama s područja Sjeverne Amerike koje posluju u Indiji.

James Dempsey, zamjenik upravitelja Centra za demokraciju i tehnologiju koji se bavi politikom poslovanja preko interneta, tvrdi da je prijedlog američke vlade imao “goleme posljedice” i doveo u pitanje “temelje internetske revolucije”, pa tako i njezinu decentraliziranost. “Žele internet vratiti u prošlost”, dodaje. Međutim, vlasti smatraju da je takav prijedlog razuman i nužan kako bi se spriječilo slabljenje istražne moći države. “Govorimo o zakonskim presretanjima podataka”, tvrdi Valerie Caproni, glavna savjetnica FBI-a. “Nije riječ o širenju autoriteta.” Kritičari politike u Indiji kažu da je sigurnosna služba površna i neučinkovita te da će slabo zaštititi državu, čak i ako budu zadirali u privatnost građana i tvrtki. “To će korisnike odvesti prema manje vidljivim i poznatim platformama”, kaže ekonomist Ajay Shah iz Mumbaija. “Teroristi će i dalje veselo kriptirati poruke jer postoje milijarde alata koji su lako dostupni.” Američke vlasti žele provesti zakon koji će biti široko primjenjiv, pa tako i na tvrtke koje posluju preko inozemnih servera kao što je kanadski Research in Motion, proizvođač BlackBerryja. U posljednjih se nekoliko mjeseci tvrtka R.I.M. našla u sukobu s vladom Indije i Dubaija jer nisu mogli nadgledati poruke koje se šalju u kriptiranom obliku. Steven Bellovin, profesor računalne znanosti sa sveučilišta Columbia, izjavio je da su 2005. godine grčki hakeri iskoristili pravni nalog za prisluškivanje kako bi pratili razgovore dužnosnika sa samoga državnog vrha. “To je katastrofa na pomolu”, dodao je. “Ako počnu ugrađivati utore za nadzor računala, sigurno će ih iskoristiti.”

Charlie Savage; Vikas Bajaj pridonio je izvještaju iz New Delhija, a Ian Austin iz Ottawe