EN DE

Petrokemiju ne brine preuzimanje

Autor: Darko Bičak
30. rujan 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Kutinska Petrokemija drži 90 posto domaćeg i 70 posto regionalnog tržišta mineralnoga gnojiva

Kineski Sinochem užurbano traži partnere za preuzimanje najvećega svjetskog proizvođača mineralnoga gnojiva, kanadskog Potasha. Naime, Kinezi su se uključili u utrku za preuzimanje kanadske kompanije nakon što je rudarski div BHP Billiton uputio neprijateljsku ponudu za preuzimanje od 39 milijardi dolara.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Zarada u izvozu
Iako ulazak u utrku Sinochema sankcionira i Peking, ta tvrtka ne uspijeva naći financijske institucije voljne financirati preuzimanje, a posljednji zastoj je došao s Cipra gdje je sud zamrznuo 25 posto imovine Sulejmana Kerimova, vlasnika ruskog proizvođača gnojiva UralKalija, koji je trebao biti partner Sinochema u preuzimanju Potasha. Pozitivno je što rasplet bitke za preuzimanje Potasha vjerojatno neće utjecati ni na hrvatsko, ni regionalno tržište gnojiva. Predvodnik na hrvatskom tržištu je kutinska Petrokemija koja drži gotovo 90 posto domaćeg tržišta. Ostalih 10-ak posto uvoznoga specijalnog repromaterijala dolazi uglavnom iz zapadne Europe. Petrokemija godišnje proizvede nešto više od milijun tona mineralnih gnojiva od čega hrvatska poljoprivreda apsorbira tek manji dio. U Kutini imaju poslovni plan proizvodnje prema kojem bi ove godine isporučili 1,17 milijuna tona mineralnih gnojiva. U Petrokemiji navode da 65 do 70 posto godišnje proizvodnje odlazi u izvoz. “Hrvatska poljoprivreda troši oko 400.000 tona gnojiva godišnje, a mi smatramo da uspješne poljoprivredne proizvodnje u našoj zemlji ne može biti dok ne dosegnemo razinu potrošnje iz 1988. od 800.000 tona, čime bismo se približili prosječnim europskim standardima potrošnje”, kazao je Josip Jagušt, predsjednik Uprave Petrokemije. No kutinska tvornica nema samo lidersku poziciju u Hrvatskoj, već drži primat i na tržištima bivše Jugoslavije. Jagušt pojašnjava da se njihov udio u Sloveniji te Bosni i Hercegovini kreće na razini 60 do 70 posto. Također u Petrokemiji očekuju u idućem razdoblju dodatni rast prodaje, kako na domaćem, tako i na regionalnom tržištu. “U regiji, ponajprije u Mađarskoj, Srbiji, pa i BiH, očekuje se povećanje proizvodnje hrane, time i potrošnje mineralnih gnojiva, pa se nadamo kako ćemo i tamo povećati svoj udio na tržištu. Konkurencija je, međutim, vrlo aktivna, kako iz crnomorske regije, tako i iz zemalja podunavskog slijeva”, navodi Jagušt. Prema podacima HGK, Hrvatska je lani uvezla ukupno 32.000 tona mineralnih gnojiva u vrijednosti od oko 22 milijuna dolara. Najviše se uvoze specijalizirana gnojiva iz Nizozemske, Italije, Poljske i Austrije. Istodobno je iz Hrvatske, prema podacima Petrokemije, izvezeno gotovo 600.000 tona. Za razliku od procjene iz Kutine, u HGK imaju podatke o samo 108.000 izvezenih tona u 2009. godini. Prema HGK-u, prošlogodišnji izvoz mineralnih gnojiva vrijedio je 31,7 milijuna dolara, a najviše se izvozilo u Sloveniju, Italiju, Ganu, Irsku i BiH.

Kineski Sinochem užurbano traži partnere za preuzimanje najvećega svjetskog proizvođača mineralnoga gnojiva, kanadskog Potasha. Naime, Kinezi su se uključili u utrku za preuzimanje kanadske kompanije nakon što je rudarski div BHP Billiton uputio neprijateljsku ponudu za preuzimanje od 39 milijardi dolara.

Zarada u izvozu
Iako ulazak u utrku Sinochema sankcionira i Peking, ta tvrtka ne uspijeva naći financijske institucije voljne financirati preuzimanje, a posljednji zastoj je došao s Cipra gdje je sud zamrznuo 25 posto imovine Sulejmana Kerimova, vlasnika ruskog proizvođača gnojiva UralKalija, koji je trebao biti partner Sinochema u preuzimanju Potasha. Pozitivno je što rasplet bitke za preuzimanje Potasha vjerojatno neće utjecati ni na hrvatsko, ni regionalno tržište gnojiva. Predvodnik na hrvatskom tržištu je kutinska Petrokemija koja drži gotovo 90 posto domaćeg tržišta. Ostalih 10-ak posto uvoznoga specijalnog repromaterijala dolazi uglavnom iz zapadne Europe. Petrokemija godišnje proizvede nešto više od milijun tona mineralnih gnojiva od čega hrvatska poljoprivreda apsorbira tek manji dio. U Kutini imaju poslovni plan proizvodnje prema kojem bi ove godine isporučili 1,17 milijuna tona mineralnih gnojiva. U Petrokemiji navode da 65 do 70 posto godišnje proizvodnje odlazi u izvoz. “Hrvatska poljoprivreda troši oko 400.000 tona gnojiva godišnje, a mi smatramo da uspješne poljoprivredne proizvodnje u našoj zemlji ne može biti dok ne dosegnemo razinu potrošnje iz 1988. od 800.000 tona, čime bismo se približili prosječnim europskim standardima potrošnje”, kazao je Josip Jagušt, predsjednik Uprave Petrokemije. No kutinska tvornica nema samo lidersku poziciju u Hrvatskoj, već drži primat i na tržištima bivše Jugoslavije. Jagušt pojašnjava da se njihov udio u Sloveniji te Bosni i Hercegovini kreće na razini 60 do 70 posto. Također u Petrokemiji očekuju u idućem razdoblju dodatni rast prodaje, kako na domaćem, tako i na regionalnom tržištu. “U regiji, ponajprije u Mađarskoj, Srbiji, pa i BiH, očekuje se povećanje proizvodnje hrane, time i potrošnje mineralnih gnojiva, pa se nadamo kako ćemo i tamo povećati svoj udio na tržištu. Konkurencija je, međutim, vrlo aktivna, kako iz crnomorske regije, tako i iz zemalja podunavskog slijeva”, navodi Jagušt. Prema podacima HGK, Hrvatska je lani uvezla ukupno 32.000 tona mineralnih gnojiva u vrijednosti od oko 22 milijuna dolara. Najviše se uvoze specijalizirana gnojiva iz Nizozemske, Italije, Poljske i Austrije. Istodobno je iz Hrvatske, prema podacima Petrokemije, izvezeno gotovo 600.000 tona. Za razliku od procjene iz Kutine, u HGK imaju podatke o samo 108.000 izvezenih tona u 2009. godini. Prema HGK-u, prošlogodišnji izvoz mineralnih gnojiva vrijedio je 31,7 milijuna dolara, a najviše se izvozilo u Sloveniju, Italiju, Ganu, Irsku i BiH.

Konkurencija ipak dolazi
Predsjednik Uprave Petrokemije također navodi ova tržišta, ali i neka druga. “Najznačajnija izvozna tržišta su nam Slovenija, BiH, Srbija, Mađarska i Italija. No Petrokemija je najveći trgovinski partner Španjolskoj iz Hrvatske, slično je i s Turskom, a izvozimo i u SAD, Afriku, Južnu Ameriku te sve zemlje EU”, kaže Jagušt. Iako kanadski Potash i nije izravna konkurencija Petrokemiji, svejedno će u idućem razdoblju kutinska kompanija voditi žestoku bitku sa suparnicima na tržištu. U Kutini procjenjuju da su uz Petrokemiju glavni igrači na regionalnom tržištu proizvođači mineralnih gnojiva iz Austrije, Mađarske, Slovačke, Italije i Češke.




Autor: Darko Bičak
30. rujan 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close