Vladin investicijski program od posebnog državnog interesa težak čak 13,8 milijardi eura trebao bi se, rečeno je, oslanjati i na sredstva EU. Kako to postići?

Hrvatskoj je ukupno na raspolaganje u prve dvije godine članstva u Europskoj uniji (2012.-2013.) stavljeno oko 3,5 milijarde eura iz zajedničkog europskog proračuna, od čega je za financiranje velikih investicijskih projekata u energetici, prometu i vodoprivredi predviđeno oko 2,2 milijarde kroz tzv. kohezijsku politiku. No, da bi došla do tog novca, Hrvatska bi do kraja iduće godine morala pripremiti projektnu dokumentaciju za što veći broj projekata kako bi ih stigla na vrijeme nominirati i do kraja 2013. godine ishoditi odluke da ih EU želi financirati, tumači predsjednica Odbora za praćenje pregovora s EU Vesna Pusić. “Projekte poput pruge Rijeka-Botovo treba pogurati i to tako da već prijedlog državnog proračuna za 2011. predvidi glavninu sredstava za financiranje projektne dokumentacije, a to ukupno za sve moguće projekte stoji od 300 do 400 milijuna eura”, kazala je Pusić.

Nacionalna strategija
To je put do realizacije šanse za čak 85% bespovratnih sredstava za projekte koji se uklapaju u nacionalni strateški referentni okvir s područjima u kojima se će Hrvatska natjecati za novac, a koji je Vlada donijela i usuglasila s EU. Kandidati mogu biti željeznička pruga Rijeka-Botovo, revitalizacija luka, energetski projekti, komunalni iz vodoprivrede, lokalni projekti koji se uklapaju u okvir, čak i pelješki most kao dio ulaganja u šengensku granicu. Pusić smatra da ne treba zazirati od toga da iz Hrvatske stignu ponude projekata “teških” preko 10 milijardi eura jer, tvrdi, Španjolska je nudeći više projekata nego što joj se nudio novac uspjela povući sve, plus ono što nisu iskoristili Portugal i Grčka. Ne iskoristi li se 2011. kao pripremna godina, moguće je da iz EU u Hrvatsku stigne malo novca, a negativan je primjer Bugarske koja je viša uplaćivala u EU nego povlačila.

Tu su i povoljni krediti
“Bila bi šteta da se novac u cijelosti ne iskoristi jer Hrvatska projekte sufinancira s tek 15 posto, a može dobiti jeftine kredite EIB-a s kamatama na razini libora i počekom od sedam godina, te tako može zatvoriti svoju obvezu za predfinanciranje troška u prvoj godini realizacije projekta. S druge strane, Hrvatska mora u 2012. i 2013. godini, neovisno koliko će projekata biti odobreno, uplatiti oko 1,25 milijarde eura u EU proračun. Imamo mogućnosti doći do novca iz fondova, a ono što ne iskoristimo je izgubljeno jer se 2014. godine otvara nova financijska perspektiva za sedmogodišnje razdoblje”, objašnjava Vesna Pusić.

Izlažemo se riziku

‘Sve radimo u zadnji čas’
“Naš glavni nedostatak je to što radimo u zadnji čas pa se izlažemo riziku da, u slučaju da ne prihvate naše projekte do kraja 2013., izgubimo vrijeme za popravak. U idealnim okolnostima trebali bismo ponuditi nekoliko puta više projekata nego što nam se nudi novca”, kaže Pusić.