Prilagođavajući se potrebama klijenata banke su razvile bogatu ponudu financiranja malog i srednjeg poduzetništva. Iako se ponude međusobno razlikuju, svim je bankama zajedničko da pri odobravanju kredita malim i srednjim poduzetnicima, bez obzira o kojoj je djelatnosti riječ, ključnom smatraju urednu naplatu potraživanja, odnosno transparentno poslovanje tvrtke, kao i kvalitetan investicijski plan. No, iako vrsta djelatnosti nije presudna pri odluci o davanju kredita, u nekim bankama ističu da su ponudu usmjerili prema turističkoj i proizvodnoj djelatnosti te tvrtkama orijentiranim izvozu. Prema riječima Miroslava Kožula, direktora segmenta poduzetničkog bankarstva Zagrebačke banke, da bi ideja bila prihvatljiva za financiranje, ključne su jasna vizija razvoja projekta, kao i jasna slika troškova.

Profili poduzetnika
Poduzetnici koji mogu ponuditi pouzdane odgovore na ta pitanja uvijek će, naglašava, imati najveće šanse za kreditiranje. Profili poduzetnika koji se javljaju za financiranje uvijek su različiti, no banke će, navodi Kožul, uvijek radije financirati manje rizične projekte. Kako pak ističu u Hrvatskoj poštanskoj banci, turizam je jedan od vodećih gospodarskih sektora Hrvatske, a njegove će potencijale ulaskom u EU Hrvatska morati jače promovirati. “HPB želi sudjelovati u daljnjem razvoju turizma, pa su ciljana tržišta malih i srednjih poduzeća koja se bave turističkom i proizvodnom djelatnošću”, kaže Ivana Gernhardt iz Direkcije poslovanja s malim i srednjim poduzećima HPB-a, dodajući kako, nakon turizma, slijede i ostale djelatnosti. “Banka će kreditirati one tvrtke za koje procjeni da će uspješno pokrenuti novi posao ili uspješno održavati postojeću djelatnost, te da će moći uredno servisirati dospjele obveze. Klijenti bi trebali biti kooperativni, a vrlo je važno imati educirane djelatnike i osobu zaduženu za financijsko poslovanje tvrtke”, zaključuje Gernhardt. Kako pak naglašava Loran Hrabar, voditelj Odjela malog poduzetništva i obrta Societe Generale Splitske banke, za svaki segment poduzetništva ta je banka pripremila ponudu proizvoda koja najviše pogoduje tom tipu aktivnosti. “Primjerice, male poduzetnike smo podijelili u kategorije trgovaca, VIP klijenata, turizma, proizvodnje i prerade te građevinarstva i usluga. Svaki od tih segmenata ima drugačije potrebe pa je i ponuda različita”, kaže Hrabar. Ističe da je za SG Splitsku banku najpoželjniji poduzetnik onaj s kvalitetnim tržištem, urednom naplatom potraživanja i kvalitetnim investicijskim planom, neovisno o djelatnosti s kojom se bavi.

Zamjenica direktora Direkcije malog poduzetništva Erste&Steiermärkische banke Snježana Mamuzić naglašava da Erste banka svaki zahtjev promatra individualno, a naglasak stavlja na bonitet tvrtke, namjenu kredita, realnost i analizu projiciranih izvora povrata preuzetih kreditnih obveza te perspektivu gospodarske grane unutar koje tvrtka djeluje. Iako u segmentu kreditiranja poduzeća, kako naglašava, još uvijek prevladavaju krediti za održavanje likvidnosti i obrtna sredstva, u prvoj polovici godine počeli su se, nakon razdoblja gotovo potpunog zatišja, pojavljivati novi investicijski projekti. “Tu se mogu istaknuti tri gospodarske grane. To su obnovljivi izvori energije, reciklaža otpada i turizam”, navodi Mamuzić. Erste banka, kaže, ponudu prilagođava potrebama tržišta, vodeći pritom računa i o vlastitoj konkurentnosti i inovativnosti. S obzirom da svaka djelatnost nosi određene komparativne prednosti, ali i nedostatke s aspekta rizičnosti odobravanja plasmana, u Hypo-Alpe-Adria banci smatraju da je teško reći koji su klijenti banci najzanimljiviji.

Malo isplativih projekata
No prema riječima Kristijana Starčevića, voditelja Malog i srednjeg poduzetništva u Sektoru poslovanja s građanstvom Hypo banke, generalno se ipak može zaključiti da su proizvodno orijentirane tvrtke, naročito izvozne, važne za banku s aspekta trajanja poslovnog odnosa. “Riječ je o malim obiteljskim tvrtkama koje godinama stvaraju i unapređuju poslovanje pa banci pružaju sigurnost trajnog poslovnog odnosa”, pojašnjava Starčević. Šanse dobivanja kredita, kako ističe, ovise o nekoliko čimbenika. “Što je urednije i transparentnije poslovanje, banci je lakše procijeniti bonitet, a samim time i odobrenje plasmana”, naglašava Starčević. Iz Raiffeisenbank Austria poručuju da je isplativih projekata u ovom trenutku vrlo malo, dok je kod pravnih subjekata najveća potražnja za kreditima u funkciji održavanja tekuće likvidnosti. Obveza banke, navode u RBA, usmjeravanje je kreditnih sredstava kao podrške klijentima, putem kredita za održavanje tekuće likvidnosti te kredita za obrtna sredstva. “Pri tome su nam prioritet poduzeća koja su izravno ili neizravno usmjerena na izvoz, no dostupne su vrste financiranja za sve vrste klijenata”, kažu u RBA.No, za razliku od ostalih banaka, iz Privredne banke Zagreb poručuju da nemaju nekih posebnih uvjeta ili preferencija perma poduzetnicima. “Gledamo samo ispunjavanje općenitih uvjeta, prvenstveno nas zanima bonitet tvrtke za kreditiranje” poručuje Neven Andrilović, glavni savjetnik za odnose s javnošću PBZ-a. Dodaje da Privredna banka Zagreb, pravnim osobama nudi bogatu paletu različitih bankarskih i financijskih, klasičnih i suvremenih proizvoda te pruža potpunu, brzu i kvalitetnu uslugu u zemlji i inozemstvu uz vrlo konkurentne cijene.

Na cijeni farmaceuti, liječnici…

Kredite dobivaju svi kvalitetni poslovi
“Poduzetnici koji imaju više vlastitog kapitala i stvaraju zaradu dostatnu za vraćanje dugova, kao i oni koji imaju dobre instrumente osiguranja, uvijek će se financirati lakše i po boljim uvjetima. Ipak, mogu reći da smo uvijek skloniji financiranju malih poduzetnika iz turizma, vinarstva i vinogradarstva, maslinarstva, javnih servisa i profesionalaca poput liječnika ili farmaceuta”, govori Miroslav Kožul, direktor segmenta poduzetničkog bankarstva Zagrebačke banke, napominjući kako to ne znači da Zagrebačka banka ne financira i poduzetnike iz drugih djelatnosti.