Medijske kuće već neko vrijeme rade na tome da spriječe “krađe” svojih sadržaja, odnosno da oni koji prenose njihove informacije za to onda i plate. Iako se o tome u kuloarima govori već neko vrijeme, Stipe Orešković, direktor Europapress holdinga, prvi je javno rekao na Weekend media festivalu koji se održao proteklog vikenda u Rovinju, izjavivši kako svakog jutra šalje fakture jednom telekomu čiji portal prenosi sadržaj. Iako ostali mediji još nisu posegnuli za fakturama, čini se da se ozbiljno pripremaju na konačan obračun.

Tko zaradi neka i plati
“Radimo na tome da se spriječi krađa ili da, ako ništa drugo, onaj koji prenese sadržaj i na tome zarađuje, onda to i plati”, rekao nam je Boris Trupčević, izdavački direktor i urednik svih izdanja Styrije u Hrvatskoj. I on se slaže da bi se pitanje preuzimanja sadržaja trebalo zakonski regulirati te dodaje kako se na tome već aktivno radi. “U našoj kompaniji se nekoliko ljudi već bavi tim pitanjem”, kaže Trupčević. Međutim, što se tiče naplate sadržaja na internetu Trupčević ipak ima određene rezerve, jer kaže da nema puno smisla uzimati publici ono što si im godinama besplatno davao. “Nije da ne bismo htjeli naplatiti nešto za što ionako mislimo da bi se trebalo naplaćivati, ali dosta detaljno poznajemo situaciju na raznim tržištima i navike publike i mislimo da to nije tako jednostavno”, kaže Trupčević.

Podjela platformi
Ono što se, međutim, može napraviti jest precizna podjela platformi tako da u tiskane medije ide jedan tip sadržaja, a na internet drugi. “Internetska platforma trebala bi se koristiti za drugačije vrste sadržaja i drukčiju prezentaciju, a ne da bude zrcalo printa”, kaže Trupčević koji očekuje da će se situacija u narednih godinu ili dvije razvijati u tom smjeru. Orešković nam je pojasnio da na inicijativi surađuje više izdavača koji će zajednički pokušati utjecati da se ovo područje zakonski uredi. EPH će na tom području raditi u “trokoraku”. “Najprije moramo pod hitno krenuti sa snažnom inicijativom za donošenje zakonskog okvira koji bi regulirao krađu tuđih informacija. Drugi korak bi bio limitiranje većeg dijela kvalitetnih sadržaja naših intetnetskih izdanja, a treća faza bilo bi isto to na iPadu”, rekao nam je Orešković, dodajući kako će druga i treća faza ići paralelno, ali nije rekao kad će njegova kuća s tim krenuti.

Pravna regulativa
Konačno pokretanje snažnije inicijative za donošenje zakona koji bi riješio pitanje krađe tekstova apsolutno podržava i Nataša Mijačika, direktorica Novog lista, ali je prilično suzdržana prema ideji naplate sadržaja. “Jako smo puno uložili u internetsko izdanje, ali ne vidim puno načina da naplaćujemo sadržaj. Ako ljudima najprije daješ sadržaj, pa im ga onda odlučiš oduzeti, to bi moglo proizvesti kontraefekt”, kaže Mijačika, koja uopće ne dvoji oko ideje da se kvalitetnim zakonom stane na kraj krađi tekstova. “Puno je važnija pravna regulacija, da se konačno zaštiti ovaj biznis koji je ionako u krizi”, kaže Mijačika, dodajući kako bi izdavači trebali nastupati zajednički, najvjerojatnije preko HUP-a “Ovo je postalo besramno, ne samo da ti kradu tekstove, nego ih nadopisuju i predstavljaju kao vlastite ekskluzive”, kaže Branko Mijić, glavni urednik Novog lista.

Besramno

‘Ekskluziva’
“Svakodnevna krađa tekstova dozlogrdila je i ljudima u redakcijama. Ovo je postalo besramno. Ne samo da kradu tekstove, nego i nadopisuju pa predstavljaju kao vlastite ekskluzive”, rekao je Branko Mijić, glavni urednik Novog lista, koji je također obavio neslužbene razgovore s nekim svojim kolegama iz drugih medija upravo na ovu temu.

Samo jedan dogovor
Dosad je postignut dogovor samo s nekim presscliping agencijama koje plaćaju neku naknadu medijima. Nitko drugi ne plaća naknadu za tekstove.

Građevinska industrija

‘Povjerenje investitora gradi se poštivanjem obveza, kvalitetom izvedbe i dobrom komunikacijom’

promo

HEP – čuvar industrijske kulturne baštine Hrvatske