Hrvatska pošta neće se tako skoro povesti za primjerom britanske pošte i krenuti u privatizaciju, smatraju analitičari. Početkom rujna britanska je vlada potvrdila da će Kraljevska pošta (Royal Mail) krenuti u privatizacijski proces zbog sve lošijih poslovnih predviđanja.Naime, britanska pošta suočena je s nizom problema kao što je sve izraženije opadanje poštanskog prometa, niska razina investicija, nedovoljna efikasnost i gubitak posla dijeljenja mirovina. Točan model privatizacije još nije definiran, ali je vlada premijera Davida Camerona ostavila otvorenim nekoliko mogućnosti.

Dobri potezi Uprave
Najizgledniji je model prema kojem će većinu udjela kupiti vanjski investitori i mirovinski fondovi kroz inicijalnu javnu ponudu na burzi, a razmišlja se da dio udjela dobiju i zaposlenici pošte. Drugo je rješenje da većinski udjel bude izravno prodan zainteresiranim investitorima. “To su stvari koje još trebamo riješiti”, kazao je za BBC tajnik za gospodarstvo Vince Cable. Zakon o privatizaciji mora odobriti Donji dom britanskog parlamenta, pa nedonošenje odluke o konačnom modelu privatizacije analitičari pripisuju želji vlade da si ne veže ruke ako tržišni uvjeti budu pogoršani. U svakom slučaju, sigurno je da će udjel u pošti zadržati država što je model prema kojem je privatizirana većina europskih poštanskih operatera. U najvećem svjetskom logističkom operateru Deutsche Post, koja je privatizirana 1995. godine, trećinu udjela drži državna banka KfW. Institucionalni investitori drže 62 posto, a manje od sedam posto privatni investitori. U vlasničkoj strukturi Austrijske pošte 53 posto udjela drži državna tvrtka ÖIAG dok austrijski privatni investitori drže 11 posto. Zanimljivo je da 10 posto udjela u Austrijskoj pošti drže investitori iz Sjeverne Amerike, a devet posto iz Velike Britanije.Što se tiče privatizacije Hrvatske pošte (HP) o čemu se govori već nekoliko godina, direktor Capera Željko Perić smatra da je novi uprava HP-a pokrenula pozitivne procese kako na troškovnoj tako i na prihodovnoj strani. “To je jako dobar uvod za otvaranje privatizacijskog procesa. Ja bih u ovome slučaju sugerirao fazni pristup. U prvoj fazi, nakon kvalitetne pripreme, bilo bi dobro ići na inicijalnu ponudu oko 30 posto kapitala na Zagrebačkoj burzi. Za očekivati je da bi ulazak novih investitora pospješio proces restrukturiranja i stavio težište na transformaciju, modernizaciju, kreiranje novih usluga i povećanje vrijednosti. Tako bi u drugoj fazi, nakon par godina, država mogla prodati veći paket po još boljim uvjetima i po potrebi zadržati kontrolnih 25 posto udjela”, smatra Perić. Zdeslav Šantić, glavni ekonomist SG-Splitske banke ocjenjuje kako je privatizacija HP-a izgledni scenarij, no ne u kratkom roku jer liberalizacija ovog dijela usluga će u Hrvatskoj nastupiti tek 2012.

Visoki troškovi radnika
“Poslovanje HP-a opterećeno je visokim troškom radne snage te niskim stupnjem informatiziranosti. Također, neravnomjeran regionalni gospodarski razvoj te neravnomjerna naseljenost Hrvatske također otežavaju pozitivno poslovanje HP. Ne smijemo zaboraviti niti geografske specifičnosti Hrvatske, poput mnoštva slabo naseljenih otoka, koji povećavaju troškove poslovanja u ovom segmentu”, kazao je Šantić. Što se tiče interesa investitora za domaću poštu, Perić misli da bi za prvu fazu bilo interesa domaćih institucionalnih investitora, a u proces se mogu uključiti i zaposleni. “U drugoj se fazi može napraviti dobar i kompetitivan proces uključenjem strateških investitora. Za ovako veliku transakciju sigurno bi bilo interesa”, tvrdi Perić.Uprava HP-a, iako upitana, nije iznijela svoje viđenje privatizacije.