Izdvojena naplata boravišne pristojbe koju prakticira Hrvatska turistička zajednica godišnje izazove milijune suvišnih administrativnih transakcija te napravi bar nekoliko milijuna kuna suvišnih troškova, upozoravaju putničke agencije koje snose najveći teret navedenih troškova. Sustav naplate koji se nije mijenjao desecima godina u zemljama EU je nepoznat jer one pristojbu uračunavaju u cijenu smještaja. Osim što odvojena naplata zbunjuje goste, administriranje boravišne pristojbe koja nije uklopljena u cijenu smještaja problem je i domaćim i stranim agencijama. Iako je Udruga hrvatskih putničkih agencija (UHPA) inicijativu za promjenu naplate pokrenula prije više od godinu dana, za sad nema naznaka da će se naplata izmijeniti.

Treba uračunati u cijenu
“Ne poznajem nijednu zemlju gdje se boravišna pristojba naplaćuje kao u Hrvatskoj. Pristojbu naplaćujemo u agencijama posebno na cijenu araznžmana, a potom agenciju ‘tereti’ hotel koji to plaća dalje HTZ-u. Za naplatu pristojbe obavi se nekoliko milijuna nepotrebnih računovodstvneih transakcija, milijuni suvišnih objava u katalozima i na internetu, umjesto da se uračuna u cijenu aranžmana i hoteli je plate paušalno”, izjavio je Ivan Pukšar, direktor Kompasa Zagreb za Poslovni dnevnik. Pukšar je inicirao izmjenu naplate u vrijeme svog mandata na čelu UHPA-e. Procjenjuje da samo Kompas Zagreb, kao srednje velika agencija, godišnje zbog naplate boravišne pristojbe gubi oko 20.000 kuna. UHPA je izračunala da su sve agencije u Hrvatskoj samo kroz naplatu boravišni pristojbi putem kreditnih kartica u 2006. izgubile oko 3 milijuna kuna, a slična brojka može se primijeniti i na ovu godinu.Naime, naplaćujući boravišnu pristojbu kreditnim karticama klijenata, agencije kartičarima plaćaju proviziju za provedenu naplatu. Budući da je boravišna pristojba oslobođena PDV-a, njena se naplata računovodstveno mora odvojiti od ostatka iznosa koji se naplaćuje. Dodatan trošak nastaje unosom informacija o boravišnim pristojbama u brošure, izdvojenim knjiženjem kod uplate aranžmana te fakturiranja posrednicima, izdvojenim obračunom prilikom zaprimljenih faktura od davatelja smještaja, kao i izdvojenom uplatom pristojbe na posebne račune. “Za svakog turista obračunavamo i izvodimo najmanje tri računovodstvene operacije pa se godišnje naplatom kod turista koji putuju preko agencija napravi najmanje 10 milijuna računovodstvenih knjiženja. To je ogroman posao i još veći trošak koji zahtjeva dodatno zapošljavanje računovodstvenih djelatnika”, pojašnjava Pukšar. Agencije prilikom online prodaje, ali i kod putnika koji dolaze u poslovnicu, nisu dužne provjeravati točnost navoda o datumu rođenja. Događa se stoga da hoteli zbog krivog datuma rođenja djece, koja ne plaćaju pristojbu ili ju plaćaju umanjenu, agenciju terete za veće boravišne pristojbe od naplaćenih.

Nisu ih konzultirali
U dopisu koji je UHPA predala saborskom Odboru za turizam, stoji da, premda putničke agencije posreduju pri smještaju oko trećine svih turista, što ih čini najznačajnijim pojedinačnim subjektom u naplati boravišnih pristojbi, one nisu bile konzultirane u postupku izmjene Zakona o boravišnoj pristojbi. Izmjene zakona nisu, naime, donijele i spomenute promjene koje se traže. Agencije su predložile naplatu boravišne pristojbe samo kod davatelja usluge smještaja, i pritom bi HTZ trebao ponuditi vlastiti softver koji bi omogućio takvu direktnu naplatu pristojbe, kao i osigurati da boravišna pristojba stvarno i bude uplaćena onima kojima je namjenjena. Poznato je naime da je velik dio smještajnih objekata veliki dužnik HTZ-a.