Kad pogledamo bilo koji uređaj mobitel, elektronički čitač, bankomat – imamo nagon za dodirivanjem zaslona.

Znanstvenici i stručnjaci koji proučavaju načine interakcije s tehnologijom tvrde da su se zasloni na dodir uvukli u svakodnevni život brže i potpunije nego ijedna druga tehnologija jer su toliko prirodni, intimni i intuitivni. Tako je dodir postao temelj novom valu računalnog dizajna zvanog prirodno korisničko sučelje koje se zasniva na prirođenim ljudskim pokretima koje ne treba učiti. “Prilagođavanje računala prirodnim ljudskim pokretima i namjerama samo je jedna faza novog puta kojim se računalna industrija kreće”, izjavio je istaknuti Microsoftov znanstvenik Eric Horvitz. Najnovije takvo dostignuće nova je linija Sonyjevih ečitača koji imaju zaslone na dodir. Tvrtka Research in Motion razvija nove modele BlackBerryja sa zaslonom na dodir, Amazon.com priprema elektronički čitač Kindle s nereflektirajućim zaslonom na dodir, a Garmin je već ponudio navigacijske uređaje sa zaslonom na dodir. Novi digitalni fotoaparati marki Canon i Panasonic imaju takve zaslone, a iz tvrtke Diebold koja proizvodi bankomate kažu da preko polovica bankomata koje banke danas naručuju imaju zaslone na dodir. Takvi se zasloni koriste svugdje, od salona vjenčanica do vinoteka. Ima ih i na spravama za vježbanje, u bolnicama, na prijavnim terminalima u zrakoplovnim lukama i u zrakoplovima Virginije Airlines. “Svatko tko uzme čitač u ruke, dodirne zaslon”, kaže Steve Haver, voditelj Sonyjeva odjela za razvoj digitalnog čitanja. “To mi omogućujemo.”Ima ljudi koji dodiruju zaslon čak i kad njihovi uređaji nemaju takvu vrstu zaslona. “Uzela sam sestrin BlackBerry jer sam trebala obaviti poziv i cijelo sam vrijeme dodirivala i klizala prstom po zaslonu”, kaže Susannah Wijsen (40), koja radi u agenciji za oglašavanje u San Franciscu i navikla je dodirivati zaslon svog iPhonea. Apple je uveo zaslone na dodir u standardnu uporabu, kaže Harsha Prahlad, inženjer Instituta SRI International. “Tehnologija je postojala i ranije, no u iPhoneu je tako dobro uklopljena”, kaže Prahlad.

Virginia Campbell (99) nikad se nije koristila bankomatom ili zaslonom na dodir. No, kad su joj djeca poklonila iPad, uvjerila se da zaslon dodiruje instinktivno. “Nije bilo teško”, kaže Virginia Campbell koja živi u Lake Oswegu u Oregonu i svakodnevno se koristi iPadom za čitanje i pisanje.Shumin Zhai, znanstvenik koji proučava interakciju ljudi s računalima u IBM-ovu Centru Almaden u San Joseu u Kaliforniji, isti je fenomen zamijetio u jednom istraživanju koje je provodio. “Ljudi neizbježno upere prst prema ekranu i očekuju da će se nešto dogoditi, takvo je ponašanje vrlo prirodno”, kaže. “Moja dvogodišnja kći zna se služiti iPadom jer je proces intuitivan.” Čitatelji koji su navikli listati stranice knjiga oslanjaju se na dodir više nego itko. Mnogi su se zasloni čitača Kindle zaprljali prije nego što su frustrirani vlasnici shvatili da se stranice elektroničkih knjiga listaju pomoću tipki. Amazon je kupio Touchco, mladu tvrtku koja razvija zaslone na dodir, no zbog tehnologije kojom su se koristili zaslon je bio previše blještav, kako je objasnio izvršni direktor Amazona Jeffrey Bezos na predstavljanju novog Kindlea. “Moramo to drukčije riješiti”, rekao je. Novi Sonyjevi čitači imaju zaslon kojemu je uklonjen gornji sloj kako bi se smanjio odsjaj. Cijena im se kreće od 179 do 299 dolara, stoga nisu prejeftini, no Haber kaže da su ljudi spremni platiti za funkcionalnosti koje žele i da je zaslon na dodir jedna od njih. Dodao je da su mnogi platili 100 dolara više za novu seriju elektroničkih čitača koji su imali zaslon na dodir. Novoj generaciji zaslona možda ne bude potreban dodir, nego će prepoznati kretnje i reagirati na pokrete oka i govor. “Budućnost ovakvih uređaja leži u spajanju različitih oblika prirodnog ljudskog ponašanja – kretnji, pokazivanja i usklađivanja pokreta s drugima”, kaže Horvitz. “Dodir je samo prekrasan vrh ledenjaka kad govorimo o budućnosti.”

Claire Cain Miller