Pogrešna odluka Rusije da zabrani izvoz pšenice tijekom sljedećih 12 mjeseci destabilizirala je i šokirala cijelo poljoprivredno tržište, te gurnula cijene žitarica na najvišu razinu od 2007. i 2008. godine kad je zbog nestašica hrane diljem svijeta došlo do pobuna.

Situacija u afričkim zemljama koje uvoze malo žitarica je posebno napeta. Vlada u Mozambiku odustala je od odluke da povisi cijenu kruha za 30 posto nakon pobuna u kojima je poginulo desetak ljudi. Ipak, svijetu ne treba još jedna kriza vezana uz hranu. Prema Agenciji za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda, ovogodišnja žetva žitarica bila je treća po veličini otkad se vode zapisi. Zalihe žitarica na najvišoj su razini u posljednjih osam godina. Premda će suša u Rusiji i ostalim velikim proizvođačima poput Australije vjerojatno umanjiti konačni urod, zalihe pšenice trebale bi ostati znatno iznad razine od prije dvije godine, kad su se spustile na najnižu razinu u posljednjih 30 godina. Opasnost leži u činjenici da bi pogrešne mjere još uvijek mogle prouzročiti nestašicu hrane. Zabrana izvoza pšenice koju je najavila Rusija, četvrti po veličini svjetski izvoznik, pogurnuo je cijene daleko iznad nivoa koji bi se mogao opravdati sušom. Uvoznici žurno traže druge dobavljače.Rusija je dodatno pojačala te negativne učinke zatraživši od Kazahstana i Bjelorusije da i oni nametnu zabrane. Kad bi ostale velike poljoprivredne sile slijedile ruski primjer, pridonijele bi tržišnoj nestabilnosti i širenju gladi. Rusija bi trebala učiti iz prošlogodišnje prehrambene krize, koja je dijelom prouzrokovana naglim skokom potražnje od strane industrije biogoriva kao i rastućom potražnjom u zemljama u razvoju.

No, stanje se pogoršalo kad je tridesetak zemalja nametnulo restrikcije na izvoz poljoprivrednih proizvoda. Uvoznici su počeli gomilati zalihe hrane, čime su dodatno osiromašili dobavljače. Ove je godine indijska vlada, koja se posljednje tri godine pridržavala zabrane izvoza pšenice, počela gomilati zalihe. Mediji izvještavaju da žito u zalihama trune. Prema mišljenju kako stručnjaka, tako i izvoznika, gomilanje će samo dodatno utjecati na rast cijena. Ruska zabrinutost glede opskrbe žitom je razumljiva, ali to ne znači da se žito ne bi moglo kupiti po razumnoj cijeni na svjetskom tržištu ? ako se Rusija i ostali veliki izvoznici hrane slože da neće nametati kontrolu. To bi pomoglo vratiti stabilnost na tržišta, a zemlje bi mogle nadoknaditi privremene nedostatke. UN-ova Agencija za hranu i poljoprivredu sastat će se 24. rujna kako bi raspravila nepostojanost tržišta žitom. Neki od uzroka, poput klimatskih promjena, nemaju jednostavno rješenje. No, kad bi ta agencija uspjela postići dogovor o izostanku izvoznih kontrola, već bi se postigao veliki korak u zaštiti sigurnosti opskrbe hranom.