Nova europska direktiva o naplati potraživanja malih poduzetnika u roku mjesec dana neće mnogo pomoći hrvatskim poduzetnicima, smatraju domaći stručnjaci. Naime, Europski parlament i Vijeće Europske unije u utorak su postigli načelni dogovor o direktivi koja bi državni i privatni sektor u članicama EU obvezala na plaćanje dugovanja prema malim poduzetnicima u roku 30 dana.

Rekordna nelikvidnost
U slučaju prekoračenja roka, naplaćivat će se kamate. Iako je Europska komisija predlagala da za plaćanja države ne bude definiran rok već da to bude prepušteno dogovoru, taj prijedlog ipak nije usvojen. Europarlamentarci uspjeli su od članica Unije isposlovati pristanak da jednomjesečni rok vrijedi za sve. Očekuje se da će eurozastupnici o direktivi glasati u listopadu. Komentirajući prijedlog direktive, glavni ekonomist SG-Splitske banke Zdeslav Šantić kako ova odluka neće mnogo pomoći hrvatskim poduzetnicima, unatoč približavanju Hrvatske EU i činjenica da će se direktiva, ako bude usvojena, morati implementirati u domaće zakonodavstvo. Podsjetimo, prema posljednjim podacima nelikvidnost u gospodarstvu dosegla je rekordne razine u posljednjih 20 godina od 30 milijardi kuna.“Problem nelikvidnosti u Hrvatskoj uglavnom je strukturne prirode. U Hrvatskoj je prevelika uloga države u gospodarskim aktivnostima. Stoga ne iznenađuje što se problem nelikvidnosti pojavio kada i problemi s punjenjem proračuna. Za rješavanje nelikvidnosti biti će nužno promijeniti i određene zakonske odredbe, koje bi ubrzale naplatu potraživanja odnosno pokretanje stečaja”, smatra Šantić. Šantić tvrdi da se preko tvrtki u državnom vlasništvu više ne smije voditi socijalna politika niti ostvarivati kratkoročni politički ciljevi.

Spasonosno rješenje
“Bez restrukturiranja i smanjenja fiksnih troškova, te uz pritiske na pokretanje novog ciklusa investicija, državna poduzeća mogla bi ponovno postati generator nelikvidnosti, koja je u posljednje vrijeme smanjena zahvaljujući intenzivnom inozemnom zaduživanju”, smatra Šantić. Tomislav Ćorić s zagrebačkog Ekonomskog fakulteta smatra kako se promatranje ove direktivu u kontekstu opće nelikvidnosti u Hrvatskoj doima nestvarnim. “Vjerujem da bi dobar dio malih poduzetnika njezino uvođenje dočekao kao spasonosno rješenje”, kazao je Ćorić.

Zaštita malih tvrtki

Temelj razvoja
“Direktiva je pokazatelj da su europske institucije, barem nominalno, svjesne činjenice da je malo poduzetništvo osnova razvoja europskih gospodarstava. Europska unija polako izlazi iz recesije, a mali poduzetnici, kao najranjiviji dio gospodarstva, su iscrpljeni i imaju najviše problema s likvidnošću”, smatra Tomislav Ćorić. Zdeslav Šantić dodaje kako u većini zemalja segment malih poduzetnika ima najviše problema s pristupom izvorima financiranja, čak i u normalnim okolnostima.