EN DE

Pravni savjeti

Autor: Poslovni.hr
15. rujan 2010. u 22:00
Podijeli članak —

U HUP novostima pravni će tim HUP-a iz broja u broj odgovarati na različite pravne te druge upite svojih članica, ali i drugih hrvatskih poduzeća. Za neka pitanja na koja pravni tim ne bude imao odgovor potražit će savjete kod odgovarajućih državnih tijela ili stručnjaka.
Svoje upite možete slati e-poštom na admira.ribicic@hup.hr, odnosno faks-uređajem na broj 01/4897-556.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Pravo na regres za godišnji odmor
Vezano uz novčane naknade koje radnik prima za vrijeme korištenja godišnjeg odmora prvenstveno je potrebno razlučiti dva instituta – naknadu plaće za vrijeme godišnjeg odmora i regres za godišnji odmor. Sukladno članku 60. ZOR-a, obveza je poslodavca radniku za vrijeme korištenja godišnjeg odmora isplatiti naknadu plaće najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca. Dopušteno je kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu ugovoriti i veći iznos od prosječne plaće isplaćene radniku, ali navedeni najmanji iznos uvijek pripada radniku. Za razliku od naknade plaće, Zakon o radu ne propisuje pravo radnika na regres, što znači da nema zakonske obveze za isplatu regresa radnicima, već će poslodavac tu obvezu imati samo ako je propisana kolektivnim ugovorom koji obvezuje poslodavca, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Svrha regresa je podmirivanje troškova odmora koji radniku nastaju kao povećani troškovi odmora, putovanja i slično, i to upravo u razdoblju korištenja godišnjeg odmora. Budući je regres vezan za korištenje godišnjeg odmora iz toga proizlazi da se i njegova isplata treba vezati uz stvarno korištenje godišnjeg odmora. Stoga, ukoliko radnik nije koristio godišnji odmor, u tom slučaju nema niti pravo na regres za godišnji odmor. U slučajevima kada se regres isplaćuje kao neoporeziva godišnja nagrada, poslodavci trebaju voditi računa i o tome da su prigodne nagrade radniku (božićnica, uskrsnica…) neoporezive u iznosu do 2500 kuna, te ukoliko se odluče isplatiti regres u tom iznosu, onda su time iskoristili ukupno pravo na neoporezivu nagradu po radniku godišnje.
Nenad Seifert dipl. iur., direktor HUP-a Rijeka

U HUP novostima pravni će tim HUP-a iz broja u broj odgovarati na različite pravne te druge upite svojih članica, ali i drugih hrvatskih poduzeća. Za neka pitanja na koja pravni tim ne bude imao odgovor potražit će savjete kod odgovarajućih državnih tijela ili stručnjaka.
Svoje upite možete slati e-poštom na admira.ribicic@hup.hr, odnosno faks-uređajem na broj 01/4897-556.

Pravo na regres za godišnji odmor
Vezano uz novčane naknade koje radnik prima za vrijeme korištenja godišnjeg odmora prvenstveno je potrebno razlučiti dva instituta – naknadu plaće za vrijeme godišnjeg odmora i regres za godišnji odmor. Sukladno članku 60. ZOR-a, obveza je poslodavca radniku za vrijeme korištenja godišnjeg odmora isplatiti naknadu plaće najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca. Dopušteno je kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu ugovoriti i veći iznos od prosječne plaće isplaćene radniku, ali navedeni najmanji iznos uvijek pripada radniku. Za razliku od naknade plaće, Zakon o radu ne propisuje pravo radnika na regres, što znači da nema zakonske obveze za isplatu regresa radnicima, već će poslodavac tu obvezu imati samo ako je propisana kolektivnim ugovorom koji obvezuje poslodavca, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Svrha regresa je podmirivanje troškova odmora koji radniku nastaju kao povećani troškovi odmora, putovanja i slično, i to upravo u razdoblju korištenja godišnjeg odmora. Budući je regres vezan za korištenje godišnjeg odmora iz toga proizlazi da se i njegova isplata treba vezati uz stvarno korištenje godišnjeg odmora. Stoga, ukoliko radnik nije koristio godišnji odmor, u tom slučaju nema niti pravo na regres za godišnji odmor. U slučajevima kada se regres isplaćuje kao neoporeziva godišnja nagrada, poslodavci trebaju voditi računa i o tome da su prigodne nagrade radniku (božićnica, uskrsnica…) neoporezive u iznosu do 2500 kuna, te ukoliko se odluče isplatiti regres u tom iznosu, onda su time iskoristili ukupno pravo na neoporezivu nagradu po radniku godišnje.
Nenad Seifert dipl. iur., direktor HUP-a Rijeka

Privremena nesposobnost za rad
Sukladno čl. 77. Zakona o radu radnik je dužan što je moguće prije obavijestiti poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad, a najkasnije u roku od tri dana dužan mu je dostaviti liječničku potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad i njenom očekivanom trajanju. Ako zbog opravdanog razloga radnik ne može ispuniti ovu svoju obvezu, dužan je to učiniti što je moguće prije, a najkasnije u roku od tri dana od dana prestanka razloga koji ga je u tome onemogućavao. Što bi to bio opravdani razlog, ocjenjuje se od slučaja do slučaja. Potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad izabrani doktor izdaje radniku osobno, a u slučaju smještaja radnika u zdravstvenu ustanovu, potvrda se izdaje članovima njegove uže obitelji, uz predočenje potvrde da je radnik smješten u zdravstvenu ustanovu. Radi zaštite privatnosti radnika, liječničku potvrdu radnik, odnosno član njegove uže obitelji, dužan je dostaviti isključivo poslodavcu. U svakom slučaju u današnje doba velikih mogućnosti različitih načina komuniciranja, radnici bi se trebali pridržavati ove zakonske odredbe, a pogotovo glede pravovremenog obavještavanja o privremenoj nesposobnosti za rad, jer u protivnom, mogu riskirati da poslodavac smatra kako su neopravdano odsutni, što povlači neke druge posljedice.
Žana Plazibat, dipl. iur., pravna savjetnica

Autor: Poslovni.hr
15. rujan 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close