U ovoj godini, Tondach Hrvatska treći put je crijep izvezao u Libanon i tako uz Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Mađarsku, Albaniju, Kosovo, Rumunjsku i Sloveniju otvorio još jedno izvozno tržište.
Proizvodnja manja 40%
“Iako se ne radi o značajnim količinama koje bi bitno utjecale na rezultate prodaje, izvoz u Bejrut potvrda je da nudimo crijep svjetske kvalitete. Kupac je tvrtka specijalizirana za promet crijepovima koja ga inače uvozi iz Španjolske, a koji su nas sami pronašli i kontaktirali. Naš crijep namijenjen je za pokrivanje krovova najluksuznijih libanonskih vila”, ističe Mladen Kostijal, direktor prodaje. Nakon što je zbog pada građevinskog tržišta, Tondach prošlu godinu završio s gubitkom u iznosu od 8,6 milijuna kuna, tvornice u Bedekovčini i Đakovu rade s kapacitetom smanjenim i do 40 posto, dok je linija za proizvodnju biber crijepa u Đakovu do daljnjega ugašena, za Poslovni dnevnik kaže Mladen Koprek, direktor tvrtke. “Osim 22 radnika koje smo otpustili ranije zbog isteka ugovora o radu i smanjenog obima proizvodnje, u prošloj godini sedam radnika je otišlo u mirovinu pa smo u ovu godinu ušli s 252 radnika. U 2010. u mirovinu su otišla tri radnika, dok je njih 33 tehnološki višak i trenutno im traje otkazni rok”, kaže Koprek. Tondach je lani rezervirao 2 milijuna kuna za otpremnine koje su predviđene za realizaciju u ovoj godini. Koprek kaže da je prosječna otpremnina po radniku iznosila više od 70.000 kuna te da nisu imali problema s radnicima koji su tehnološki višak, jer su sve odradili prema Zakonu o radu. Do rujna ove godine, kaže, predviđeno je broj radnika smanjiti na njih 216. Uz smanjenje broja radnika i zaustavljanje jedne proizvodne linije, u Tondachu je evidentna ušteda na troškovima reprezentacije. Prošle godine smanjena je tri puta u odnosu na 2008., odnosno sa 1,5 milijuna kuna na 566.000 kuna. “To je jedan od pokazatelja da nije bilo previše poslovnih kontakata, jer 2008. je bila zadnja godina normalnog poslovanja”, kaže Koprek i nastavlja: “Od 1. siječnja ove godine cijena plina poskupjela je za 63 posto. Prodajna cijena naših proizvoda jedva pokriva troškove proizvodnje, no zbog stanja na tržištu prosječnu cijenu smo sistemom rabata snizili u odnosu na prošlu godinu za oko 20 posto”.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu