Petnaestog rujna navršit će se dvije godine otkad je propala poznata američka investicijska banka Lehman Brothers. Pokretanje stečajnog postupka objavljeno u noći između nedjelje i ponedjeljka zakotrljalo je lavinu koja je dovela do financijske krize. Ta je kriza, pak bacila svijet u recesiju iz koje u potpunosti nije izašao niti do danas. Uz promijenjenu gospodarsku sliku promijenile su se i preferencije ulagača. Umjesto u dionice, investitori svoj novac sada plasiraju u obveznice zbog sigurnih i konstantnih prinosa koje one donose. Njihov apetit ne jenjava čak niti uz upozorenja da bi moglo doći do stvaranja “obvezničkog mjehurića”. Mnoge burze dionica još nisu dosegnule razine koje su imale prije krize.

Drukčiji fokus
Dow Jones Industrial Average, indeks u čiji izračun ulaze dionice trideset najvećih američkih industrijskih kompanija i danas je devestotinjak bodova ispod razine koju je imao uoči propasti Lehmana. Dionice financijskih kompanija, koje su u uraganu koji je uslijedio na burzama stradale najviše, danas vrijede oko trećinu niže nego prije dvije godine. No, najinteresantniji je promijenjeni fokus investitora koji sve manje vjeruju razvijenim zapadnim ekonomijama. Prema podacima analitičke kuće EPFR Global, koje prenosi Wall Street Journal, od kolovoza 2008. godine ulagači su iz dioničkih fondova razvijenih država povukli 203 milijarde dolara. To je gotovo deset posto od 2,4 bilijuna dolara koliko se tada nalazilo u tim fondovima. Umjesto toga investitori se sve više okreću tržištima u razvoju. Njihov novi interes nije potaknut višim rizikom i višim potencijalnim prinosima. Države u razvoju manje su zadužene i smatra se da su preuzele glavnu ulogu u poticanju svjetskog ekonomskog rasta za razliku od razvijenih država.

‘Lehmanova sjenka’
Iako je poznato da investitori često imaju kratko pamćenje, stručnjaci upozoravaju da se ‘sjenka Lehmana’ još uvijek prostire nad tržištem. Dvije godine nakon tržišnog kraha u listopadu 1987. godine Dow Jones indeks vrijedio je 400 bodova više nego dan prije poznatog “Crnog ponedjeljka”. Vrijednost mu je, dakle, u dvije godine porasla 20 posto. Već nekoliko puta činilo se da su tržišta konačno na putu snažnog oporavka, no svaki puta podaci su uspjeli obeshrabriti ekonomiste. Prošle zime investitorska zajednica je, primjerice, vjerovala da je najgore gotovo, no siječanj je donio probleme u Grčkoj koji su, pak, izazvali novi strah o mogućoj propasti eurozone. Erin Browne, analitičarka zadužena za globalna dionička tržišta u američkom Citigroupu kaž da “ljudi traže sigurnost da je najgore iza nas po pitanju ekonomskih podataka”. S obzirom na iznimno veliku ulogu vlada u poticanju gospodarskog rasta nakon financijske krize, ulagačima je teže nego inače procijeniti kakva nas ekonomska budućnost očekuje, objašnjava Browne. Iako tržišta uobičajeno daju sliku očekivanja ulagača o budućem kretanju ekonomije, dioničari se sada suzdržavaju od trgovanja i čekaju objavu podataka koji će ih uvjeriti da se ekonomija oporavlja.

Zlato u porastu
Među kategorijama imovine koje su ‘profitirale’ u posljednje dvije godine nalazi se i zlato. U potrazi za sigurnom lukom i kako bi se zaštitili od moguće nove krize, ulagači su podigli cijenu zlata za čak 64 posto u dvije godine. Jedna neočekivana posljedica krize je i rast potražnje za vrijednosnicama iz država u razvoju. Iako ih se obično smatralo riskantnijima, ulagači sada vjeruju da one obećavaju snažniji rast nego SAD, Japan ili Europska unija. Brazilsko je tržište dionica od sredine rujna 2008. godine poraslo za više od četvrtinu. Sličan porast zabilježio je i dionički indeks burze u Šangaju. Podaci EPFR-a pokazuju da su ulagači u dioničke fondove država u razvoju plasirali 83 milijarde dolara. Sve govori da je propast Lehmana poprilično promijenila afinitete, a pitanje je hoće li se oni ikada vratiti na staro.