EN DE

Muslimani podijeljeni u vezi s gradnjom džamije

Autor: The New York Times
12. rujan 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Za mnoge muslimane ništa od terorističkih napada 2001. godine u tolikoj mjeri ne odražava pritisak muslimanskoameričkog identiteta kao borba za centar Muslimanske zajednice pokraj mjesta na kojem su teroristi, koji su tvrdili da djeluju u ime islama, ubili više od 2700 ljudi.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Žestoka rasprava o gradnji centra koji će se zvati “Park 51” privukla je ljude različitih, ali snažnih stavova. No ishod bi mogao imati trajan učinak na oko 600.000 muslimana koji žive u New Yorku i njegovim predgrađima. Neki su rekli da su ogorčeni ili povrijeđeni zbog kritiziranja tog projekta i islama općenito, ali i da razumiju bojazan svojih protivnika. Drugi pak smatraju da bi američki muslimani trebali i dalje ustrajati na gradnji centra te gledati na njega kao na sredstvo kojim će dobiti svoja puna građanska prava, no da u tome ne trebaju biti pregrubi jer će time privući samo još veću srdžbu. Nekolicina je izjavila da bi najbolje bilo da projekt nikada nije ni predložen. “Prošlo je devet godina, a imam osjećaj da se otad nismo pomakli ni centimetra u rješavanju svih tekućih pitanja”, rekao je Muntasir Sattar (30), student antropologije na sveučilištu Columbia u New Yorku. Mnogi zbog tih tenzija istinski propituju trajne višeznačnosti svog mjesta u američkom društvu devet godina nakon 11. rujna 2001. godine. Malik Nadeem Abid, zastupnik osiguranja u Brooklynu, kaže da nije “veliki ljubitelj” odluke o gradnji centra pokraj mjesta na kojem su stajali “blizanci”, koju potiče Inicijativa Cordoba, muslimanska skupina koja promiče međureligijsku suradnju. “Nitko ne želi muslimanski centar u središtu Manhattana koji će ondje stajati kao trajni podsjetnik na ove užasne napetosti”, smatra Abid (45). Ali rekao je da “također ne možemo dopustiti da oni najglasniji određuju tijek zbivanja”. Neki smatraju da je stvar upravo u toj ambivalentnosti: američki muslimani utjelovljuju istu raznolikost kao i svi ostali. Majeed Babar (39), pakistanski novinar koji živi u Queensu, kaže da razgovara s ljudima koji su zabrinuti za sigurnost svojih bližnjih. “Ljudi samo žele biti u mogućnosti otići na posao i uzdržavati obitelj i ne brinuti se da će im netko napasti djecu na ulici zbog sve te ljutnje koja stoji u pozadini.”

Za mnoge muslimane ništa od terorističkih napada 2001. godine u tolikoj mjeri ne odražava pritisak muslimanskoameričkog identiteta kao borba za centar Muslimanske zajednice pokraj mjesta na kojem su teroristi, koji su tvrdili da djeluju u ime islama, ubili više od 2700 ljudi.

Žestoka rasprava o gradnji centra koji će se zvati “Park 51” privukla je ljude različitih, ali snažnih stavova. No ishod bi mogao imati trajan učinak na oko 600.000 muslimana koji žive u New Yorku i njegovim predgrađima. Neki su rekli da su ogorčeni ili povrijeđeni zbog kritiziranja tog projekta i islama općenito, ali i da razumiju bojazan svojih protivnika. Drugi pak smatraju da bi američki muslimani trebali i dalje ustrajati na gradnji centra te gledati na njega kao na sredstvo kojim će dobiti svoja puna građanska prava, no da u tome ne trebaju biti pregrubi jer će time privući samo još veću srdžbu. Nekolicina je izjavila da bi najbolje bilo da projekt nikada nije ni predložen. “Prošlo je devet godina, a imam osjećaj da se otad nismo pomakli ni centimetra u rješavanju svih tekućih pitanja”, rekao je Muntasir Sattar (30), student antropologije na sveučilištu Columbia u New Yorku. Mnogi zbog tih tenzija istinski propituju trajne višeznačnosti svog mjesta u američkom društvu devet godina nakon 11. rujna 2001. godine. Malik Nadeem Abid, zastupnik osiguranja u Brooklynu, kaže da nije “veliki ljubitelj” odluke o gradnji centra pokraj mjesta na kojem su stajali “blizanci”, koju potiče Inicijativa Cordoba, muslimanska skupina koja promiče međureligijsku suradnju. “Nitko ne želi muslimanski centar u središtu Manhattana koji će ondje stajati kao trajni podsjetnik na ove užasne napetosti”, smatra Abid (45). Ali rekao je da “također ne možemo dopustiti da oni najglasniji određuju tijek zbivanja”. Neki smatraju da je stvar upravo u toj ambivalentnosti: američki muslimani utjelovljuju istu raznolikost kao i svi ostali. Majeed Babar (39), pakistanski novinar koji živi u Queensu, kaže da razgovara s ljudima koji su zabrinuti za sigurnost svojih bližnjih. “Ljudi samo žele biti u mogućnosti otići na posao i uzdržavati obitelj i ne brinuti se da će im netko napasti djecu na ulici zbog sve te ljutnje koja stoji u pozadini.”

Upravitelj Centra jamajćanskih muslimana u Queensu imam Shamsi Ali mišljenja je da rasprava o centru “Park 51” samo odvraća pozornost od onoga što smatra pravim problemom, odnosno “islamofobije koja uzrokuje gotovo isti otpor prema gradnji džamija na Staten Islandu, u Tennesseeju i u Kaliforniji”. “Više me brinu važnija pitanja, a ne to hoće li taj projekt uspjeti ili ne”, dodaje. Moinula Haque (25), ljubazni student, vidno je ustuknuo kad smo ga zapitali za mišljenje glede meteža u vezi s centrom na Manhattanu. Rekao je da je pomalo ogorčen što mora braniti građanska prava muslimana u “kontroverzi koja je potpuno umjetna”. Međutim, misli da se voditelji projekta ne bi smjelipovući. “To se mora riješiti”,rekao je Haque, “jer ako se s njima ne suoči, nesporazumi se samo gomilaju i miješaju”. Upravo toga boji se i Ahmed Habeed, predsjednik Islamskog centra Long Islanda na istoku New Yorka. On je zatražio od stanovnika da ne protumače pogrešno slavljeničku atmosferu u džamiji jer slavlje kojim se obilježava kraj mjeseca Ramazana ove godine pada blizu 11. rujna. “To neće značiti da slavimo napade koji su se dogodili 11. rujna”, rekao je. “Znam da zvuči čudno što to uopće moram reći. Ali u ovakvim okolnostima jednostavno ne možemo biti dovoljno oprezni.” Habeeb kaže da je umoran od razgovora o planiranom centru. “Da sam ja glavni, vjerojatno bih preispitao tu stvar za dobrobit sloge cijele zajednice. Ali i odustajanje bi bilo rizično.” “Ako odustanemo, to bi se moglo protumačiti kao: Jednu smo riješili, imamo ih još 2000. U ovom trenu to je vrlo složeno pitanje”, smatra Habeeb.

Paul Vitello

Autor: The New York Times
12. rujan 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close