Jadranski projekt je projekt zaštite prijelaznih (kopnene površinske vode pod utjecajem mora) i priobalnih voda (priobalno more) od onečišćenja. Obuhvaća građenje, obnovu i proširenje sustava prikupljanja i odvodnje komunalnih otpadnih voda, uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i podmorskih ispusta u brojnim naseljima duž jadranske obale i otoka, a sufinanciran je sredstvima zajma Svjetske banke. Projekt se provodi u tri faze, a njegovi ukupni troškovi provedbe procijenjeni su na oko 280 milijuna eura. Prva faza (2005. – 2009.) koja je trajala četiri godine je dovršena (80 milijuna eura), druga faza (2010. – 2014.) koja će trajati pet godina je započela (120 milijuna eura), a očekuje se da će treća faza (80 milijuna eura) biti dovršena do 2018. godine.

Gradnja kanalizacije
U projekt su u prvoj fazi bili uključeni sljedeći gradovi i općine: Novigrad, Pula, Lovran, Opatija, Matulji, Rijeka, Zadar, Sveti Filip i Jakov, Biograd na Moru, Pakoštane, Rogoznica, Dugi Rat, Omiš, Makarska i Opuzen, a ukupno je izgrađeno 101 kilometar kanalizacije, 42 crpne stanice, šest uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i tri podmorska ispusta. U drugu fazu projekta uključeni su sljedeći gradovi i općine: Cres, Rab, Mali Lošinj, Rijeka (Grobnik), Opatija, Metković, nacionalni park Mljet, Hvar, Murter – Betina, Sukošan – Bibinje, Novigrad, Vela Luka, Pula, Zadar, Dugi Rat, Krk, Malinska – Njivice, Omišalj, Dubrovnik, Medulin, Kaštelir, Supetar i Bol, a očekuje se da će treća faza uključivati sljedeće gradove i općine: Pulu – sjever, Crikvenicu, Rabac, Novi Vinodolski, Brijune, Vodice – Srimu – Tribunj, Primošten, Župu Dubrovačku, Korčulu, Malostonski zaljev, Bakar, Kostrenu, Vir, Ploče i Gradac.

Zaštita
Realizacijom sve tri faze projekta bit će obuhvaćeno ukupno oko 476.000 stanovnika, odnosno oko 1,2 milijuna ekvivalent stanovnika zbog velikog broja turista. Priključenost stanovništva na sustave odvodnje i pročišćavanja komunalnih otpadnih voda na obuhvaćenim područjima porasti će sa 45 posto na 78 posto. Projekt “Unutarnje vode” ima za cilj razvoj sustava zaštite od poplava, javne vodoopskrbe, te odvodnje i pročišćavanje komunalnih otpadnih voda na sljevovima Save, Drave i Dunava, a također je sufinanciran sredstvima zajma Svjetske banke. Projekt se provodi u petogodišnjem razdoblju (2008. – 2012.), a njegova ukupna vrijednost iznosi oko 105 milijuna eura. Projekt obuhvaća razvoj sustava: zaštite od štetnog djelovanja voda – gradnja vodoprivrednih objekata za obranu od poplava na vodnom području slijeva Save (nasipi u Lonjskom polju, Trebarjevu, Martinskoj Vesi i nasip Gunja – Rajevo Selo te preljev Palanjek) i na vodnom području slijevova Drave i Dunava (rekonstrukcija nasipa Drava – Dunav u Baranji), sustave odvodnje i pročišćavanja komunalnih otpadnih voda – gradnja kolektora i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u Ogulinu, Dugom Selu i Rugvici, Virovitici, Južnoj Baranji (naselja Darda i Bilje), Našicama, Vukovaru, Iloku, Ivankovu, Cerni, Otoku i Komletincima te sustav javne vodoopskrbe – uređenje vodocrpilišta, gradnja uređaja za kondicioniranje pitkih voda, te gradnja vodoopskrbnih sustava na području sjeverne Baranje, srednje Posavine (regionalni sustav Davor – Nova Gradiška) i području slavonske Podravine (Slatina – Orahovica – Donji Miholjac – Pitomača). Inače, od 2004. godine do danas hrvatska Vlada je odobrila 22 razvojna programa javne vodoopskrbe i zaštite voda na području 15 županija u ukupnoj vrijednosti od oko 2,44 milijarde kuna. Za svaki od usvojenih programa potpisan je Sporazum o sufinanciranju, čime je započela njihova realizacija. Među prihvaćenim programima je 11 programa javne vodoopskrbe u ukupnom iznosu 1,56 milijardi kuna, 8 programa zaštite voda u ukupnom iznosu od 0,6 milijardi kuna, tri mješovita programa u ukupnom iznosu od 0,63 milijarde kuna (javna vodoopskrba – 0,27 milijardi kuna i zaštita voda – 0,36 milijardi kuna).

Poljoprivreda
Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama (NAPNAV) prihvatila je 2005. godine Vlada Republike Hrvatske, na nacionalnoj razini cjelovito spoznaje problematiku navodnjavanja, te definira prava, obveze i ovlasti svih sudionika u procesu navodnjavanja. Provedbom Nacionalnog projekta navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama navodnjavane površine u Hrvatskoj povećane su za više od 50% tako da se danas navodnjava više od 15.000 ha poljoprivrednih površina. Projektiranjem sustava navodnjavanja u svim razinama tehničke dokumetacije (od idejnih rješenja do izvedbenih projekata) obuhvaćeno je oko 40.000 ha poljoprivrednih površina. Nacionalnim projektom navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama je do 2020. godine predviđeno izgraditi sustave za navodnjavanje na ukupno 65.000 ha poljoprivrednih površina. Ukupna vrijednost investicije do 2020. godine iznosi 4,5 milijardi kuna.

Kanal Dunav – Sava

Intenzivno navodnjavanje
Odluku o pripremama za gradnju višenamjenskoga kanala Dunav – Sava Vlada Republike Hrvatske donijela je 1991. godine. U vladinoj odluci utvrđeni su zadaci na pripremi gradnje kanala, osnove za njihovo ostvarivanje i nositelji pojedinih zadataka. Glavne funkcije višenamjenskoga kanala Dunav – Sava su melioracijska odvodnja, oplemenjivanje malih voda, plovidba i navodnjavanje. Gradnjom kanala omogućit će se: uređenje površinske odvodnje na oko 173.000 ha poljoprivrednih površina, dogradnja podzemne odvodnje na oko 62.000 ha poljoprivrednih površina, smanjenje šteta od poplava, reguliranje vodnog režima spačvanskog bazena prema potrebama šumske vegetacije, ostvarenje tehničkih uvjeta za oplemenjivanje malih voda na dijelovima korita Bosuta, Spačve i Vuke vodom iz Save i Dunava, skraćenje plovidbe iz Save u smjeru zapadne Europe za 417 km i u smjeru istočne Europe za 85 km, intenzivno navodnjavanje na oko 33.000 ha poljoprivrednih površina. Višenamjenski kanal Dunav – Sava bit će dug oko 50 km, širok 30 m i dubok 3 m. Procjenjuje se da će ukupni troškovi njegova građenja iznositi oko 4,5 milijardi kuna.