Temeljni cilj vodnoga gospodarstva istaknut u Strategiji upravljanja vodama je postići cjelovit i usklađen vodni režim na državnom teritoriju i na svakom vodnom području, što uključuje: osiguranje dovoljnih količina kvalitetne pitke vode za vodoopskrbu stanovništva, osiguranje potrebnih količina vode odgovarajuće kakvoće za različite gospodarske namjene, zaštitu ljudi i materijalnih dobara od poplava i drugih oblika štetnoga djelovanja voda, postizanje i očuvanje dobrog stanja voda zbog zaštite vodnih i o vodi ovisnih ekosustava.

Strateški cilj zaštite od poplava i drugih oblika štetnog djelovanja voda jest povećanje funkcionalnosti sustava zaštite od poplava sa sadašnjih 75% na 87% do kraja 2023. i do 100% do kraja 2038. godine. Cilj će se ostvariti postupnom provedbom sanacijskih i rekonstrukcijskih radova te realizacijom razvojnih projekata. Strateški cilj razvoja javne vodoopskrbe jest povećanje stupnja opskrbljenosti stanovništva vodom iz javnih vodoopskrbnih sustava sa sadašnjih 80% na 85 do 90% do 2023. godine. Također je predviđeno intenziviranje aktivnosti na utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta i provedbi odgovarajućih zaštitnih mjera, zatim intenziviranje aktivnosti na unapređivanju kondicioniranja vode za piće te intenziviranje aktivnosti na sanaciji gubitaka iz distribucijskih vodoopskrbnih mreža. S obzirom na problematiku vezanu uz postojeće stanje vodnokomunalnog sektora, intenzivno će se raditi na njegovu okrupnjavanju, odnosno na određivanju distribucijskih/uslužnih područja kao tehnološko-ekonomski održivih cjelina. Strateški cilj zaštite voda jest intenzivno građenje i rekonstrukcija sustava javne odvodnje i pročišćavanja komunalnih otpadnih voda, čime će se do 2023. u potpunosti riješiti navedena problematika na svih 294 aglomeracija s opterećenjem većim od 2000 ekvivalent stanovnika, čime će se ispuniti zahtjevi Direktive o odvodnji i pročišćavanju komunalnih otpadnih voda Europske unije. Detaljnom prospekcijom postojećeg stanja utvrđeno je da je priključenost stanovništva na sustave javne odvodnje iznosila oko 44%. Na vodnom području rijeke Dunav priključenost je iznosila oko 42%, a na vodnom području jadranskih sljevova 48%. Na uređajima za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda pročišćava se 27% otpadnih voda svih stanovnika, odnosno 62% prikupljenih otpadnih voda stanovništva. Najviše se pročišćava na uređajima s II. stupnjem pročišćavanja, i to 15%, zatim na prethodnom stupnju 9%, na I. stupnju 3% i na III. stupnju 0,4% otpadnih voda stanovništva.

Zaštićena područja

Oko 47% kopna
Strategijom upravljanja vodama predviđena su i područja posebne zaštite voda, odnosno zaštićena područja: područja namijenjena za zahvaćanje vode za ljudsku uporabu, vode namijenjene uzgoju gospodarski važnih vodenih vrsta, vode namijenjene rekreaciji, uključujući i područja određena za kupanje, “ranjiva” područja i “osjetljiva” područja, područja namijenjena zaštiti staništa i vrsta (NATURA 2000), strateške rezerve podzemnih voda. Njihova ukupna površina relativno je velika i procjenjuje se na oko 47% državnoga kopnenog teritorija. Iako je postojeće stanje tih područja relativno povoljno, njihova adekvatna zaštita također zahtijeva znatna ulaganja.