Giorgio Fidenato u travnju je objavio rat talijanskoj vladi i skupinama za zaštitu okoliša, zasadivši šest vrsta genetski modificiranog sjemena kukuruza. Sjemenje poznatije pod nazivom MON810 modificirano je tako da se u kukuruzu stvara kemikalija koja ubija ličinke štetnoga kukuruznog moljca.
Iako zakoni Europske unije dopuštaju uzgoj tog sjemena, talijanski poljoprivrednici moraju ishoditi posebnu dozvolu za GMO usjeve, a Ministarstvo poljoprivrede Italije nikad nije pristalo izdati takvu dozvolu. “Morali smo pribjeći građanskom neposluhu jer se ovakvo sjemenje zakonito koristi diljem Europe”, izjavio je četrdesetdevetogodišnji agronom Fidenato. U Svjetskoj trgovinskoj organizaciji tvrde da opće zabrane uporabe GMO usjeva stvaraju nepoštenu prepreku u trgovanju jer ne postoji znanstveno utemeljen razlog za zabranu. Međutim, i četiri godine nakon što je na sjednici Svjetske trgovinske organizacije odlučeno da se politikom Europske unije provodi “de facto” moratorij na korištenje GMO sjemenja, poljoprivrednici i proizvođači sjemenja žale se da Europa još nije otvorena prema toj ideji. Neke europske zemlje, poput Španjolske, Portugala i Njemačke, dopuštaju uzgoj GMO usjeva. No samo je dvije vrste GMO sjemenja (MON810 i krumpirovo sjeme Amflora) od desetak koje se nalaze na svjetskom tržištu odobrila Europska komisija, a taj je rigorozan proces preduvjet za korištenje sjemenja. Štoviše, neki dijelovi Europe prozvali su se “zonom bez GMO-a”. U Francuskoj, Austriji i Njemačkoj izričito je zabranjen MON810. U Italiji se provodi kafkijanski proces jer je odredbe Ministarstva poljoprivrede gotovo nemoguće zadovoljiti. Takvi stavovi odraz su žestokog protivljenja uzgoju GMO usjeva u mnogim dijelovima Europe, dok je u Sjedinjenim Američkim Državama više od tri četvrtine uzgojenoga kukuruza, soje i šećerne repe genetski modificirano. Iako konačan znanstveni dokaz ne postoji, u Italiji vlada mišljenje da je hrana genetski izmijenjenog sastava opasna za zdravlje ljudi i ekosustav. Nakon Fidenatove provokacije inspekcija je provela genetska ispitivanja kako bi u bezgraničnome moru kukuruznih polja pronašla upitne stabljike. Dužnosnici ministarstva locirali su dva sumnjiva polja veličine devet hektara i izvijestili da je riječ o nezakonitim usjevima. Aktivisti Greenpeacea odrezali su brke kukuruza kako bi spriječili širenje peludi. Dana 19. kolovoza sto aktivista za zaštitu okoliša, pripadnika antiglobalizacijske skupine “Ya Basta”, mačetama je krenulo na Vivaro i uništilo polja.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu