Radimo na pripremnoj i provedbenoj osnovi stečajnog plana za Pevec Bjelovar i Pevec Zagreb nakon što su skupštine vjerovnika dale gotovo stopostotnu suglasnost na izradu stečajnog plana, a jedino je RBA bila suzdržana. U rujnu u suradnji s KPMG-om pripremit ćemo poslovni plan stečajnih dužnika. On bi trebao pokazati da će se u idućem razdoblju ostvarivati poslovni rezultati koji će dokazati opravdanost nastavka poslovanja i prihvaćanja takvog plana”, kaže Darko Šket, stečajni upravitelj bivših tvrtki Zdravka Peveca. Inače Zdravku i Višnji Pevec produžen je pritvor. Stečajni plan je u ovom slučaju ono nešto što znači stvaranje novog društva, a za to je potreban pravni okvir jer je riječ o jednom od najsloženijih oblika pretvaranja tražbina vjerovnika u nov oblik organizacijskog ustroja društva.

Vjerovnici dioničari
Pravni položaj vjerovnika – oko 1100 dobavljača i ostalih vjerovnika drugog isplatnog reda, 9 banaka koje imaju hipoteke i više od 3000 radnika iz prvoga i drugoga isplatnog reda – provedbenom osnovom se mijenja na način da vjerovnici drugoga isplatnog reda pretvore svoje tražbine u vlasnički udio. Postali bi dioničari jer bi novi organizacijski oblik bilo dioničko društvo. Za razlučne vjerovnike predvidio bi se reprogram njihovih tražbina na određen rok uz uvjet da je kamata i rok prihvatljiv za novonastajuće društvo. Radnici vjerovnici prvoga višeg isplatnog reda dobili bi tražbine odmah, tj. nakon prihvaćanja stečajnog plana bili bi isplaćeni. Na pravnom okviru stečajnog plana Šket će angažirati i stručnjake Pravnog fakulteta iz Zagreba, a o tome kaže: “Razgovarao sam s nekoliko iskusnih profesora koji će pomoći da se kvalitetno izradi pravna podloga za stečajni plan.” Najsloženiji je prijelaz iz stečajnog statusa u novo društvo, što nije dosad provedeno nad tako velikim stečajnim dužnicima.

Bolje bez prodaje
Riječ je o 1,7 milijardi kuna priznatih tražbina u oba dužnika. Osnovni pak razlog za prijedlog izrade stečajnog plana je da se nastavkom poslovanja ostvaruju rezultati koji omogućavaju podmirenje svih tekućih obveza i zasad se to uspijeva. Imovina društava je 30 posto manja od tražbina. Prodajom, kaže Šket, ne bi bio namiren nijedan vjerovnik drugoga isplatnog reda, a upitno je bi li se namirile i banke. “U stečaju pozitivno posluju oba društva. U srpnju je ostvarena razlika u cijeni od 11 milijuna kuna, dok je trošak plaća bio 5,5 milijuna kuna”, otkriva.