U Madridu je u lipnju održana europska godišnja konferencija o Aktu o malom gospodarstvu (Small Business Act), na kojoj su sudjelovali predstavnici svih zemalja koje su uključene u njegovo provođenje, a to je oko 450 sudionika. Akt o malom gospodarstvu je glavni europski dokument koji određuje smjernice razvoja malog i srednjeg poduzetništva. Konferenciju je organizirala Europska komisija i Španjolska koja momentalno predsjeda Europskom unijom. Na konferenciji su sudjelovali i predstavnici Hrvatske, konkretno Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, uprave nadležne za primjenu akta. Cilj konferencije bio je predstaviti najbolje prakse u pojedinim zemljama u provođenju politika maloga gospodarstva i tako omogućiti razmjenu iskustava na području politika maloga gospodarstva. U povodu novoga izvještajnog ciklusa koji će pratiti provedbu politika za razvoj maloga gospodarstva kroz primjenu akta o malom gospodarstvu, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva organiziralo je sastanak u srpnju, na kojem je bilo govora i o indeksu politika maloga gospodarstva s uključenim indikatorima. Treba podsjetiti da se indeks politika maloga gospodarstva u Hrvatskoj primjenjuje od 2003. godine, u sklopu drugog dokumenta, Povelje o malom gospodarstvu, koja je 2008. završila sa svojom primjenom te sada mijenja Akt o malom gospodarstvu.

Struktura akta
Akt o malom gospodarstvu je poput povelje, strukturiran tako da obuhvaća deset najvažnijih područja, tj. načela, ključnih za unapređenje okruženja za malo i srednje poduzetništvo. Cilj mu je stvoriti okruženje u kojem poduzetnici i obiteljska poduzeća mogu napredovati i u kojem se poduzetništvo nagrađuje, osigurati da se poštenim poduzetnicima koji su doživjeli stečaj brzo pruži druga prilika, osmisliti pravila u skladu s načelom “počnimo od najmanjih”, učiniti državne uprave osjetljivima na potrebe malog i srednjeg poduzetništva. Isto tako prilagoditi sredstva javnog interesa potrebama malog i srednjeg poduzetništva, olakšati sudjelovanje malog i srednjeg poduzetništva u javnoj nabavi i omogućiti bolje korištenje mogućnosti državne potpore za malo i srednje poduzetništvo, potom olakšati pristup financijama malom i srednjem poduzetništvu te razviti zakonsko i poslovno okruženje koje pruža podršku pravovremenim plaćanjima poslovnih transakcija. Također pomoći malom i srednjem poduzetništvu da ima više koristi od mogućnosti koje se nude na jedinstvenom tržištu EU, promovirati unapređenje vještina u malom i srednjem poduzetništvu, kao i sve oblike inovacije, omogućiti malom i srednjem poduzetništvu da ekološke izazove pretvore u prilike i poticati i podržavati malo i srednje poduzetništvo da se koristi rastom tržišta. Indikatore za novi indeks politika razvoja maloga gospodarstva u sklopu Akta o malom gospodarstvu izradila je Europska komisija, OECD, EBRD i ETF. Akt o malom gospodarstvu dio je “acquisa” s kojim se Hrvatska treba uskladiti. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva koordiniralo je aktivnosti provođenja EU-povelje o malom gospodarstvu, a sada koordinira provođenje Akta o malom gospodarstvu. Do sredine prosinca svaka se zemlja obvezala da će u suradnji s nacionalnim dionicima izraditi izvještaj na temelju samoprocjene. U primjeni sudjeluje i 40 ključnih dionika (“stakeholdera”) u gospodarskom sustavu Hrvatske, a među njima je i Hrvatska udruga poslodavaca.

Na sastanku su kao predstavnice HUP-a sudjelovale Anny Brusić, Jasminka Martinović, Maja Stanojević-Pokrovac i Marijana Filipić, direktorice granskih udruga, koje su dale konstruktivne prijedloge i komentare na nove indikatore te preuzele obvezu ispunjavanja indeksa uime Hrvatske udruge poslodavaca. Krajem 2008. godine Europska komisija donijela je dokument koji se zove Zakon o malom gospodarstvu (Small Business Act), koji je postao glavni europski dokument za određivanje smjernica razvoja malog i srednjeg poduzetništva u Europi. Zapravo nije riječ o zakonu u onom smislu riječi kako ga mi podrazumijevamo, nego o strateškom dokumentu koji dosta opširno definira što bi svaka pojedina nacionalna vlada, ali i sve ostale institucije u svim europskim zemljama, trebale činiti da bi poboljšale uvjete poslovanja malih i srednjih poduzetnika. Čim smo dobili na uvid ovaj dokument još 2008., uočili smo da će nam biti dobar argument da ustrajemo u svim našim zahtjevima, koje usput govoreći, već godinama tražimo od Vlade, a sada smo i dobili potvrdu da su relevantni za poduzetnike. Neko smo vrijeme od državnih službenika, prilikom nastojanja da počnemo naš hrvatski Zakon o poticanju maloga gospodarstva usklađivati s europskim, dobivali odgovor da je naš zakon vrlo sličan europskom, ako ne i bolji. Sad je, čini se, tome došao kraj jer je Vlada u svojem programu gospodarskog oporavka predvidjela usklađivanje tih dvaju zakona.

Prednosti i novosti
U čemu je ovaj zakon dobar i donosi li nešto novo? Zapravo kaže sve ono što mi, Hrvatska udruga poslodavaca, već godinama govorimo, ali i druge pojedine institucije, vrlo često i državne, što je sad dobilo formu zakona. I to je velika stvar. O čemu je tu zapravo riječ? Da bi se moglo pratiti primjenu ovako opsežnog “zakona”, napravljen je popratni dokument, tj. upitnik – “Indeks politika maloga gospodarstva”, koji kroz oko 150 pitanja daje svakoj zemlji mogućnost da se ocijeni na kojoj razini se nalazi. “Indeks politika maloga gospodarstva” primjenjivao se u Hrvatskoj i prije, od 2003. godine, u okviru Povelje o malom gospodarstvu, a sada je proširen s pitanjima vezanima uza Zakon o malom gospodarstvu Europske unije. Tih 150 pitanja iz “Indeksa politika razvoja maloga gospodarstva” izradili su zajednički Europska komisija, OECD, EBRD i ETF. Do sredine prosinca 2010. godine svaka se zemlja Unije obvezala da će u suradnji s nacionalnim dionicima izraditi izvještaj na temelju samoprocjene. U Hrvatskoj će u primjeni upitnika sudjelovati 40 ključnih dionika (“stakeholdera”) u gospodarskom sustavu Hrvatske, a među njima je i Hrvatska udruga poslodavaca. Treba napomenuti da već sada postoje zamjerke pojedinih europskih institucija na brzinu primjene Zakona o malom gospodarstvu Europske unije jer se on u EU primjenjuje već dvije godine. Tako UEAPME zaključuje kako je dosadašnja primjena bila sve, samo ne brza.