EN DE

Porezni stručnjaci: Umjesto aktive, bilo bi bolje bankama oporezivati prihode

Autor: Suzana Varošanec
30. kolovoz 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Porez ne bi smio biti toliki da ugrozi poslovanje banaka pa osnovica ne treba biti aktiva nego prihod u prethodnoj godini, tvrdi Vlado Brkanić

Porezni stručnjaci smatraju da priča o porezu na banke u Hrvatskoj nije završena. U njihovim se krugovima naveliko priča da je Ministarstvo finacija odustalo od uvođenja poreza na aktivu banaka, ali da se da razmišlja da osnovica bude prihod banaka. “Ministar financija Ivan Šuker u petak je izjavio da Hrvatska čeka kakvo će biti rješenje u Njemačkoj. Znamo da njemačke vlasti namjeravaju osnovati fond za spriječavanje bankrota banka, dok cilj poreza za banke kod nas nije isti. Našoj Vladi je draži mađarski model koji spaša javne financije, a poseban porez bankama mogao bi poslužiti i za proračunski manjak za 2010. godinu”, smatra financijski stručnjak Vlado Brkanić, glavni urednik stručnog časopisa “Revizija, računovodstvo i financije”.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi
Već ste pretplatnik? Prijavite se Google računom

Kriza i pravednost
Gledajući načelno, hrvatski Ustav nema ograničenja za poseban porez na banke, tumači Brkanić. Prema njegovu mišljenju, država ga ima pravo uvesti u kriznim situacijama ili kada ocijeni da će time ispuniti načelo pravednijeg oporezivanja prema ekonomskoj snazi. “Ustavna načela kažu da je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima, te da se porezni sustav temelji na načelima jednakosti i pravednosti. Jednakost bi se ispunila ako bi sve banke bile obuhvaćene porezom, a pravednost je, pak, pitanje mjere oporezivanja. Taj porez ne bi smio biti toliko velik da ugrozi poslovanje banaka i zato osnovica ne bi smjela biti aktiva nego prihod u prethodnoj godini”, tvrdi Brkanić. Zanimljivo je da Brkanić ne isključuje opciju da Hrvatska dodatno oporezuje banke već ove godine. On navodi da je država nesporno samostalna u donošenju poreza, te da je bankarski sektor nekih logičnih intervencija vlasti dosad bio pošteđen. “Strane banke matice mogle su odobravati kredite svojim ”kćerima“ u Hrvatskoj po visokim kamatnim stopama, što je bankama ovdje bio trošak i na to nisu plaćale nikakav porez”, kaže Brkanić. Pojašnjava kako to znači da se novac mogao neoporezivo transferirati u inozemstvo. “Ministar financija imao je pravo regulirati najvišu dopuštenu kamatu na inozemne kredite, a ako bi bila veća mogla je biti oporeziva. Sada bi se, naknadnim oporezivanjem banaka, taj propust ministra ispravio”, zaključuje Brkanić. S time se slaže i Ivan Idžojtić, ovlašteni porezni savjetnik, no on smatra da bi bilo bolje da ministar iskoristiti zakonsku ovlast iz Zakona o porezu na dobit, o kojoj govori Brkanić, čime bi spriječio neoporezivi transfer dobiti – bilo kroz previsoku dužničku, ili prenisku vjerovničku kamatu, umjesto da Vlada predlaže po njemu nepravedni novi porez. Idžojtić kaže: “U Zakonu o porezu na dobit dana je ovlast ministru financija da odredi navedene kamatne razine, a pravilnikom je riješeno i što će biti ako ministar to ne učini. U tom slučaju, te kamatne stope će biti na razini eskontne stope HNB-a, koja je već godinama 9 posto. To znači da, kad se banke zadužuju u inozemstvu i plaćaju kamate po stopi većoj od 9 posto, iznos kamate iznad te stope bit će porezno nepriznat rashod. Da je ta stopa manja bio bi veći porezno nepriznati rashod i manji transfer dobiti.” Inače, Idžojtić smatra da uvođenje specifičnog oblika izravnog oporezivanja banaka, kako na aktivu tako i na prihod, nije napredak nego veliki korak nazad, jer bi porezni susav u oba slučaja postao nepravedniji.

Autor: Suzana Varošanec
30. kolovoz 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati