Prošle godine u Hrvatsku se iz inozemstva doselilo ukupno 14.230 osoba, što je najmanje u posljednjih deset godina! No prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, koje je obradio Državni zavod za statistiku, na najnižim je razinama bilo i iseljavanje iz Hrvatske. Odselilo je, naime, iz Hrvatske ukupno 6012 osoba pa je migracijski saldo na koncu ipak bio pozitivan iako također bilježi najnižu vrijednost u posljednjih deset godina, kroz koje je taj odnos useljenika i iseljenika kontinuirano bio pozitivan. Lani je, dakle, u Hrvatsku uselilo 8218 osoba više nego ih se iselilo.

Većina iz Europe
Najviše je imigranata u Hrvatsku, pak, došlo u dobi između 20. i 34. godine, a 53 posto useljenika su muškarci. Gotovo 59 useljenika došlo je iz Bosne i Hercegovine iako je broj useljenika iz te susjedne zemlje iz godine u godinu u opadanju. Godinu prije iz BiH se u Hrvatsku, primjerice, doselilo 11 tisuća osoba, a lani je taj broj iznosio 8358. Na drugom je mjestu Srbija i Crna Gora, iz koje se u Hrvatsku doselilo 1176 osoba, a slijedi Njemačka iz koje je u Hrvatsku uselilo 1.130 osoba. Inače, 94 posto useljenika imalo je hrvatsko državljanstvo pa je uglavnom, dakle, riječ o povratnicima. Većina doseljenika je iz europskim zemalja, a zanimljivo je i da je s područja cijele Azije lani evidentirano tek 13 doseljenika u Hrvatsku. No podatke o vanjskim migracijama demografi u pravilu uzimaju s rezervom jer ne postoji obveza prijavljivanja, osobito kod iseljavanja, a i nerijetko useljenici zapravo ne žive u Hrvatskoj, nego se formalno prijavljuju radi ostvarivanja određenih prava. Dostupni podaci govore kako je glavnina doseljenika iz inozemstva prebivalište našla u Zagrebu, Splitsko-dalmatinskoj ili Zadarskoj županiji. Kad je riječ o iseljavanju u inozemstvo, Zagreb također prednjači, a slijede Sisačko-moslavačka i Osječko-baranjska županija. Zagreb, međutim, nema negativan migracijski saldo s inozemstvom, za razliku od Sisačko-moslavačke i Osiječko-baranjske županije, a takav je slučaj lani bio i s Karlovačkom, te Požeško-slavonskom, Ličko-senjskom i Bjelovarsko-bilogorskom županijom. U svim ostalim županijama useljavanja su bila veća od iseljavanja u inozemstvo. No iz nekih se županija stanovništvo odselilo u druge županije zbog čega je ukupan migracijski saldo bio negativan.

Promjena prebivališta
Takav je slučaj, primjerice, s Vukovarsko-srijemskom županijom, iz koje su se lani u druge županije odselile 1.822 osobe, dvostruko više nego ih se iz drugih županija doselilo, a tri puta više nego ih se doselilo iz inozemstva, odnosno četiri puta više nego ih se odselilo u inozemstvo. Sličan je trend zabilježen i u Međimurskoj, Virovitičko-podravskoj, te Brodsko-posavskoj županiji. Inače, šest županija ima negativan migracijski saldo i prema inozemstvu i prema drugim županijama, a to su Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Bjelovarsko-bilogorska, Ličko-senjska, Požeško-slavonska i Osječko-baranjska. Ukupno je lani u Hrvatskoj prebivalište promijenilo 78 tisuća građana, tek nešto manje nego godinu dana prije, a najčešće se na takve poteze odlučuju osobe u dobi od 20. do 34. godine.

Iz Zagreba odselilo 8255 osoba

Vrlo zanimljiv trend bilježi se i u Zagrebu iz kojega, za razliku od prethodnih godina, stanovništvo “bježi” u okolna mjesta. Lani je, naime, iz metropole u druge županije odselilo 8255 osoba, 153 više nego što ih se iz drugih županija doselilo u Zagreb. Istodobno, Zagrebačka županija primila je 5351 “domaćeg” doseljenika.