Kad govorimo o financijskoj krizi, teško se oduprijeti usporedbi s potresom. Kako bismo drukčije mogli opisati razorne gospodarske posljedice, uzdrmano subprimarno hipotekarno tržište, seizmički kolaps tvrtke Lehman Brothers i sekundarne udare diljem Europe? Međutim, pojedini znanstvenici ozbiljno su shvatili tu metaforu i počeli razvijati novo polje znanosti ekonofiziku.

Pristup je potpuno drukčiji od tradicionalne ekonomije, a financijski potresi proučavaju se gotovo onako kako geolozi proučavaju ove na Zemljinoj kori. “Potrebni su novi pristupi za bavljenje temeljnim i praktičnim izazovima našega financij skog, gospodarskog i društvenog sustava”, napisala je nedavno skupina ekonofizičara u otvorenom pismu milijarderu i filantropu Georgeu Sorosu. Makroekonomisti stvaraju elegantne teorije kojima nastoje prenijeti svoje shvaćanje krize. S druge strane ekonofizičari smatraju da su tržišta znatno složenija i kaotičnija. Koristeći se alatima prirodnih znanosti i analizom goleme količine podataka, smatraju da istraživačkim pristupom korijenu pojave mogu otkriti temeljnu dinamiku gospodarskih potresa i pokušati se pripremiti za sljedeći. Ekonofizičari tvrde da je financijske krize teško predvidjeti zato što tržišta nisu, kako smatraju tradicionalni ekonomisti, učinkovite, samoupravljajuće i samostalno korigirajuće tvorevine. Povremena previranja rezultat su bujice događaja i povratnih petlji, sličnih tektonskoj tutnjavi ispod Zemljine površine. Znanstvenici su otkrili da prirodne i financijske potrese prate jednaki uzorci. Mala i slaba tržišna previranja tako su česta da ih je gotovo nemoguće primijetiti. S druge strane veliki šokovi na tržištu vrlo su rijetki. Ista je stvar s potresima koji se također podvrgavaju statističkoj vezi koju nazivamo zakonom modi. I gospodarski potresi mogu uzrokovati opasne sekundarne udare. “Kad biste ih analizirali, vidjeli biste da se zakon potresa provodi bez iznimke”, kaže H. Eugene Stanley, profesor fizike na Sveudilištu u Bostonu. “

Velik udar uzrokuje manje sekundarne udare, a oni manje i još manje udare.” I to je doista tako financijske krize pojavljuju se u skupinama. Nakon valutne krize u Tajlandu kasnih devedesetih uslijedili su slidni problemi u Indoneziji i Južnoj Koreji. Nakon propasti tvrtke Lehman Brothers 2008. godine, banke Washington Mutual, Wachovia Corporation i niz manjih banaka srušile su se poput domina.Pojedini ekonofizidari, ekonomisti i politidari smatraju da je financijska previranja u Europi uzrokovala panika koja se 2008. godine proširila iz Sjedinjenih Ameridkih Država. Financijski potresi također drastidno mijenjaju okoliš. Iznenadno oslobađanje energije iz Zemljine kore stvara seizmidke valove dovoljno snažne da mogu pomicati planine; financijske krize pak mogu uzdrmati dugogodišnje regulative. Dok se suodavamo s posljedicama posljednje krize, sjetimo se da je na podrudju gospodarske politike napravljena naj veda revizija financijskih regulativa od tridesetih godina prošlog stoljeća. “Veliki potresi oblikuju okolinu”, kaže Didier Sornette, voditelj Opservatorija za financijske krize u Zürichu. “Golemi krahovi preoblikuju regulativu, poimanje rizika i psihologiju ljudi.” Kao i s potresima, naše razumijevanje naravi financijskih kriza jest primitivno. Ipak, ono što su spoznali znanstvenici koji proudavaju potrese i ovdje može biti vrlo korisno. Nakon velikog potresa koji je 1906. godine pogodio San Francisco, arhitekti i inženjeri potpuno su izmijenili građevinsku politiku kako bi zgrade mogle podnijeti još snažniji udar. Tako bi i nedavno izglasana reforma financijskih regulativa trebala djelovati kao amortizer za promjene koje divljaju tržištem. “Želimo ojadati strukture kako se ne bi urušile”, kaže Lawrence Summers, glavni gospodarski savjetnik predsjednika Obame. I drugi izvori tvrde da vijede za nadzor rizika može uoditi rana podrhtavanja na financijskom tržištu, baš kao što to dine seizmolozi. Ipak, nema lijeka za smirenje prevrtljivog tržišta. “Možemo imati solidne financijske institucije i svejedno doživjeti financijski potres ako politika koju provodi vlada bude neujednadena”, izjavio je Lowell Bryan, stariji partner u konzultantskoj tvrci McKinsey & Company. “Nitko se ne želi nuditi.”

Eric Dash