Državne politike mogle bi skrenuti istočnu i srednju Europu k održivom rastu, tvrde u Međunarodnom monetarnom fondu (MMF).

Stručnjaci MMF-a kažu kako je srednja Europa zasad na dobrom putu opravka od krize, no ekonomski rast uvelike bi mogle olakšati same vlade pravilnim politikama. Ravnotežne makroekonomske politike i ograničenja na rastu plaća najviše bi mogle pridonijeti oporavku, stoji u posljednjem osvrtu MMF-a na regiju srednje Europe.Prema analitičarima Fonda fiskalna bi politika posebno mogla igrati aktivniju ulogu štednjom u razdobljima kad državni prihodi rastu umjesto povećavanja potrošnje i dizanja plaća u javnom sektoru. To bi moglo značiti da tijekom godina snažnog rasta “neće biti dovoljni mali suficiti proračuna, nego izdašni”. Kreatori politika mogli bi se okrenuti pojačanoj potrošnji tijekom razdoblja rasta, upozoravaju u Fondu, no korist štednje bit će vidljiva kad će se taj iznos moći upotrijebiti za ublažavanja posljedica usporavanja rasta, umjesto da se oštro reže potrošnja.

Oporavak izvoza
Na takav je potez bilo prisiljeno nekoliko država tijekom krize, objašnjavaju u MMF-u. Izvoz iz regije srednje i istočne Europe je u oporavku, a domaća potražnja pokazuje znakove stabilizacije. MMF predviđa da bi regija ove godine mogla zabilježiti rast od oko 3,3 posto. No, u svojem oporavku države bi morale naći načina kako proizvodnju preusmjeriti iz netrgovinskog u trgovinski sektor. Domaća potražnja vjerojatno će ostati slabija u nešto duljem roku pošto građani štede kako bi otplatili ranije dugove.Investicije koje su iz razvijenih država sredinom desetljeća stizale u države istočne Europe većinom su bile usmjeravane u sektore poput nekretnina, građevine ili bankarstva koji ne proizvode robu za razmjenu.

Manjak novca
Time je povećana domaća potražnja, ali ne i ponuda, podsjećaju u MMF-u. Sve zajedno dovelo je do rasta trgovinskih deficita, enormnih deficita tekućih računa bilance plaćanja, kao i pregrijavanja ekonomija.Kada su u jesen 2008. godine investicije zaustavljene, manjak novca doveo je do oštrog pada domaće potražnje, a najveći pad su osjetile države u kojima su ranije vladali najveći deficiti. Gospodarstva srednje i istočne Europe stoga bi se sada morala okrenuti više prema proizvodnji trgovinske robe što je težak proces, ali ne i nemoguć, poručuju iz MMF-a, uz prave državne politike.
pd