Norveški državni ured za zapošljavanje NAV mogao bi biti najusamljenije mjesto na svijetu. S najnižom stopom nezaposlenosti u zapadnoj Europi od 3,7 posto, za razliku od 10 posto u 16 članica eurozone, Norveška nema previše ljudi koji čekaju zaposlenje.

Antropolog i bivši profesionalni igrač stolnog tenisa Fred Radenback u potrazi je za poslom već tri mjeseca te je uvjeren kako će ubrzo nešto naći. Iako je ovih dana sve više prijava, “još ima poslova”, kaže Radenback, pretražujući računalo ureda za zapošljavanje u predgrađu Osla Frogner. Premijer Jens Stoltenberg prošlog je rujna izabran nakon što se zavjetovao da će “svima omogućiti zaposlenje”. Energetska bogatstva Norveške omogućila su mu da se približi tim obećanjima. Nakon što je u norveškim vodama prije četrdesetak godina otkrivena nafta, vlada je na stranu spremila dovoljno novca zarađenog od njezine prodaje kako bi osnovala državni fond čija vrijednost danas iznosi 450 milijardi dolara. Kada je uslijedilo ekonomsko nazadovanje, vlada je bila u mogućnosti otvoriti radna mjesta, preplavivši ekonomiju s gotovinom kako bi popravila autoceste i željeznice, a dio sredstava usmjerila prema raznim programima, poput skrbi za starije osobe. To je zaštitilo Norvešku od najgore kreditne krize i potrošnju održalo na životu. Neki ekonomisti tvrde da je program previše rastrošan. Kako bi financirala stimulacijski paket od 3,6 milijardi dolara, vlada je prošle godine iskoristila 4,8 posto državnog fonda i tako prekršila politiku koja nalaže ograničenje od godišnje potrošnje od samo četiri posto. Sa stimulativnim paketom jednakim tri posto bruto društvenog proizvoda neki ekonomisti tvrde da bi se Norveška mogla pregrijati. Središnja banka navodi da bi norveška valuta mogla postati prejaka. Kruna je od lipnja u odnosu na dolar porasla za devet posto. Guverner Svein Gjedrem od listopada je podigao osnovnu novčanu kamatnu stopu sa 1,25 posto na dva posto. Vlada je obećala da će potrošnju iz fonda vratiti ispod četiri posto, no ove se godine očekuje da će iz fonda povući oko pet posto. Stoltenbergov plan niske nezaposlenosti “je izvrstan cilj, no dolazi uz određenu cijenu”, kaže Petter Haas Brubakk, izvršni direktor za industrijske odnose pri Konfederaciji norveških poduzeća koja predstavlja 20.000 kompanija. “Cijena je gubitak izvozne industrije” zbog jačanja krune, što norvešku robu čini skupljom. Njegova grupa navodi da je privatni sektor prošle godine ukinuo 34.000 radnih mjesta unatoč tome što su vladina tijela zaposlila 24.000 ljudi. S cijenom rada 58 posto višom od njezinih trgovinskih partnera stopa nezaposlenosti u Norveškoj sljedeće bi godine mogla porasti iznad četiri posto, tvrdi Konfederacija norveških poduzeća.