Jednog jutra Helen Elzo nazvao je liječnik i rekao da uređaj ugrađen u njeno srce ne radi. Morala se hitno javiti u bolnicu radi umetanja novog uređaja. U davna bi vremena prošli mjeseci prije nego što bi problem Helen Elzo (73) iz Tulse u Oklahomi bio otkriven na redovitom liječničkom pregledu.

No, urađena joj je nova vrsta defibrilatora koja izravno komunicira s njezinim liječnikom tako što šalje signale o funkcioniranju i pokreće alarm ako stvari krenu po zlu. Na pomolu je još pametnija spravica za praćenje rada srca koja će pratiti degenerativne promjene srčanih funkcija i pacij entu javljati kako treba prilagoditi uzimanje lijekova. Takvi su uređaji samo dio nove generacije pametnih implantanata koji mijenjaju život srčanih bolesnika, a znanstvenicima otvaraju bogat spektar mogućnosti. Cilj ovakvih spravica koje se trenutno testiraju u sklopu kliničkih studija je spasiti živote, smanjiti zdravstvene troškove i potaknuti srčane bolesnike da o simptomima svoje bolesti skrbe onako kako dijabetičari vode brigu o svojim simptomima. “To je kao da svaki dan idete liječniku, a svaki tjedan na sistematski pregled”, kaže kardiologinja Leslie Saxon sa Sveučilišta u Južnoj Kaliforniji. Važan je korak naprijed, na ovome području, ostvaren prije nekoliko godina kad su proizvođači srodnih uređaja osmislili odašiljače koji mogu slati podatke u širem dometu od osam ili devet metara. Helen Elzo stoga nije morala čekati da joj liječnik izravno stavi prijamnik na prsa, već se samo trebala približiti kutijici spojenoj na telefonsku utičnicu blizu kreveta. Usto, jednom tjedno mjeri tlak i prati tjelesnu težinu, što su ključni pokazatelji za pojavu zatajenja srca, a ti podaci šalju se njezinu liječniku. Ako se pojavi kakav problem, uređaj upozori liječnika. “Svakodnevno se uređaju šalju upiti”, kaže Helenin liječnik James Coman s Instituta za srčani ritam u Tulsi. “To je fantastičan uređaj.” Međutim, postoji i jedna mana. “Preopterećenost sustava podacima ozbiljan je problem za liječnike”, kaže Lynne Warner Stevenson, voditeljica Programa za praćenje zatajenja srca u bolnici Brigham and Women’s u Bostonu i profesorica na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Harvard koja se smatra jednom od začetnica pametnih uređaja za praćenje srca. Upozorila je na to da višak informacija nije uvijek koristan.

Znanstvenicima takva poplava informacija predstavlja drukčiji problem, a to je analiza podataka. Opsežna klinička studija u sklopu koje se testira uređaj za praćenje rada srca nekoć je uključivala 1000 ili 2000 pacijenata. Danas proizvođač Boston Scientific prati rad uređaja kod 400.000 pacijenata. “Nitko još nije provodio istraživanje ovakvog opsega”, ističe doktorica Saxon koja predvodi tim nezavisnih akademskih stručnjaka koji nadgledaju istraživanje tvrtke Boston Scientific. Tim doktorice Saxon objavio je izvještaj o prvih 90.000 pacijenata. Polovica tih pacijenata nije sudjelovala u praćenju na daljinu i služila je kao kontrolna skupina. Pacijenti čiji su liječnici pratili podatke poživjeli su 5 do 15 posto dulje nego pacijenti u ranijim kliničkim ispitivanjima uređaja. U izvještaju koji će uskoro biti objavljen tim doktorice Saxon ističe da će postotak preživljavanja ovih pacijenata u razdoblju od tri godine biti znatno veći od pacijenata čiji liječnici nisu pratili podatke. Provode se i istraživanja ekonomskog aspekta razvoja uređaja za praćenje rada srca. Jedan uređaj stoji i do 30.000 dolara. Mogu li pacijenti s ugrađenim defibrilatorom smanjiti dio tog troška rjeđim posjetima liječniku? Istraživanje koje je provedeno o upotrebi sličnog uređaja tvrtke Medtronic daje rezultate koji potvrđuju tezu o smanjenju troška. Istraživanje je predvodio George Crossley, voditelj programa kardiologije St. Thomas Heart pri Baptističkoj bolnici u Nashvilleu u Tennesseeju, na 2000 nasumično odabranih pacijenata. No, samo su podaci jednog dijela pacijenata bili slani njihovim liječnicima. Pacijenti čiji su uređaji odašiljali podatke liječnicima proveli su u prosjeku manje vremena u bolnici i njihovi su troškovi po posjetu bili 1600 dolara manji. Osobe čiji liječnici uspješno obrađuju podatke koje im šalju pametni uređaju kažu da su danas puno mirnije. Među njima je i Danielle Denlein kojoj su ozbiljni srčani problemi otkriveni 2008., samo pet dana nakon što je rodila kćer. Iako je tada imala tek 35 godina, ustanovljeno je prsnuće jedne od srčanih arterija, što se vrlo rijetko događa u trudnoći. Danas se Danielle Denlein može osloniti na pametni defibrilator koji je čuva od komplikacija sa srcem i obavještava njezinu liječnicu Saxon čim se pojave problemi. “Promijenio mi je život”, kaže Danielle. “Uređaj mi pruža osjećaj olakšanja.”

Gina Kolata