EN DE

Sirijci entuzijastični glede Turske

Autor: The New York Times
01. kolovoz 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Bogati Sirijci odavno dolaze u ovaj drevni, danas industrij ski grad, privučeni torbicama Louisa Vuittona i arapskim natpisima u izlozima.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Međutim, lokalni vlasnici trgovina kažu da je smrtonosni svibanjski izraelski napad na tursku flotu u Gazi osnažio već cvatuće prijateljstvo između Sirije i Turske, novog junaka muslimanskog svijeta. “Ljudi u Siriji vole Tursku jer ona podržava arapski svijet, a i muslimani su baš kao i mi”, rekao je Zakria Shavek (37), vozač sirijske prijevozničke tvrtke smještene u Gaziantepu dok je iskrcavao novopridošle putnike koji su pristigli u kupovinu iz Aleppa, koji se s Damaskom natječe za titulu najvećeg grada Sirije, a udaljen je oko dva i pol sata vožnje odavde. “Naš neprijatelj je Izrael, pa tako volimo Tursku i zato što je neprijatelj našeg neprijatelja naš prijatelj”. Mjesečna hodočašća desetaka tisuća Sirijaca u ovaj jugoistočni turski grad koja su se intenzivirala nakon što je prošlog rujna ukinuta dvostoljetna viza, posljednja su u nizu očitovanja sve snažnijih veza Turske i Sirije, što je dijelom i posljedica napora turske vlade da postane regionalni predvodnik time što poseže prema susjedima koristeći gospodarske i kulturalne veze. Turski pomak prema muslimanskom svijetu (od nedavnog sraza s Izraelom do opisa iranskog nuklearnog programa kao miroljubivog od strane premijera Recepa Tayyipa Erdogana) prouzročio je zabrinutost u Sjedinjenim Američkim Državama i Europi da Turska, važan saveznik NATOa, okreće leđa Zapadu. Međutim, u Turskoj, čijih 70 posto izvoza ide u Europu, poduzetnici inzistiraju da vladina politika njegovanja prijateljskih veza sa svim susjedima odražava lukav i vrlo zapadnjački kapitalistički impuls usmjeren prema umanjenju ovisnosti o stagnirajućim europskim tržištima te osnaživanju položaja Turske kao esencijalnog gospodarskog i političkog mosta između Istoka i Zapada. Doista, većina arapskih država, uključujući i Siriju, entuzijastično podržava turske napore da postane članicom Europske unije jer gledaju na Tursku kao na nužnog posrednika prema zapadnim tržištima koja bi im inače bila izvan dohvata. Na političkoj razini, turski je utjecaj na Bliskom istoku također dalekosežno pojačan njezinim vezama sa Zapadom, što je činjenica koju je priznao i sirij ski predsjednik Bashaar alAssad, koji je šokirao mnoge svojim srpanjskim govorom u glavnom gradu Turske u kojem je upozorio da bi posljednja kriza između Izraela i Turske mogla staviti u pitanje ulogu Ankare kao posrednika u regiji.

Bogati Sirijci odavno dolaze u ovaj drevni, danas industrij ski grad, privučeni torbicama Louisa Vuittona i arapskim natpisima u izlozima.

Međutim, lokalni vlasnici trgovina kažu da je smrtonosni svibanjski izraelski napad na tursku flotu u Gazi osnažio već cvatuće prijateljstvo između Sirije i Turske, novog junaka muslimanskog svijeta. “Ljudi u Siriji vole Tursku jer ona podržava arapski svijet, a i muslimani su baš kao i mi”, rekao je Zakria Shavek (37), vozač sirijske prijevozničke tvrtke smještene u Gaziantepu dok je iskrcavao novopridošle putnike koji su pristigli u kupovinu iz Aleppa, koji se s Damaskom natječe za titulu najvećeg grada Sirije, a udaljen je oko dva i pol sata vožnje odavde. “Naš neprijatelj je Izrael, pa tako volimo Tursku i zato što je neprijatelj našeg neprijatelja naš prijatelj”. Mjesečna hodočašća desetaka tisuća Sirijaca u ovaj jugoistočni turski grad koja su se intenzivirala nakon što je prošlog rujna ukinuta dvostoljetna viza, posljednja su u nizu očitovanja sve snažnijih veza Turske i Sirije, što je dijelom i posljedica napora turske vlade da postane regionalni predvodnik time što poseže prema susjedima koristeći gospodarske i kulturalne veze. Turski pomak prema muslimanskom svijetu (od nedavnog sraza s Izraelom do opisa iranskog nuklearnog programa kao miroljubivog od strane premijera Recepa Tayyipa Erdogana) prouzročio je zabrinutost u Sjedinjenim Američkim Državama i Europi da Turska, važan saveznik NATOa, okreće leđa Zapadu. Međutim, u Turskoj, čijih 70 posto izvoza ide u Europu, poduzetnici inzistiraju da vladina politika njegovanja prijateljskih veza sa svim susjedima odražava lukav i vrlo zapadnjački kapitalistički impuls usmjeren prema umanjenju ovisnosti o stagnirajućim europskim tržištima te osnaživanju položaja Turske kao esencijalnog gospodarskog i političkog mosta između Istoka i Zapada. Doista, većina arapskih država, uključujući i Siriju, entuzijastično podržava turske napore da postane članicom Europske unije jer gledaju na Tursku kao na nužnog posrednika prema zapadnim tržištima koja bi im inače bila izvan dohvata. Na političkoj razini, turski je utjecaj na Bliskom istoku također dalekosežno pojačan njezinim vezama sa Zapadom, što je činjenica koju je priznao i sirij ski predsjednik Bashaar alAssad, koji je šokirao mnoge svojim srpanjskim govorom u glavnom gradu Turske u kojem je upozorio da bi posljednja kriza između Izraela i Turske mogla staviti u pitanje ulogu Ankare kao posrednika u regiji.

Prije samo deset godina, odnosi između Sirije i Turske bili su poprilično napeti jer je Turska optuživala Siriju za pružanje utočišta kurdskim separatistima, a Sirija napadala Tursku zbog vode i graničnih sporova. “Danas one arapske zemlje koje su nam nekoć zamjerale žele biti poput nas, čak i ako se okreću Turcima više no što se mi okrećemo njima”, izjavio je Emin Berk, koordinator ovdašnjeg Turskosirij skog trgovinskog ureda. Trgovina između Turske i Sirije i više se nego udvostručila, sa 795 milijuna dolara 2006. na čak 1.6 milijardu američkih dolara 2009. godine. Ovdje u Gaziantepu, čija je prošlost snažno isprepletena sa Sirijom budući da je za vrijeme Otomanskog carstva on bio dio pokrajine Aleppo, znakovi novog medenog mjeseca Turske i Sirije vidljivi su posvuda. Svakog petka nekoliko tisuća Sirijaca dolazi u središte Gaziantepa. Privučeni niskim cijenama i zapadnjačkim markama, većinom se smjesta upućuju u trgovački centar Sanko Park. Tečajevi arapskog jezika za turske poslovnjake su u procvatu. Brakovi između Turaka i Sirijaca postali su uobičajeniji. U Siriji se na tursku mješavinu islama i kozmopolitske demokracije sve više gleda kao na model, naročito među mlađim stanovnicima. Etikete s napisom “made in Turkey” prestižne su poput onih koje dolaze iz Pariza ili Milana. Prije nekoliko dana u novom je novcatom centru Sanko Park Mays alHindawi Bayrak, 27godišnja Sirijka koja je kupovala Pierre Cardin košulju za svog turskog supruga, primijetila da Sirijcima Turska predstavlja sinonim za europsku modernost. Nakon što je Turska nedavno došla u sukob s Izraelom, priča nam, njezin je 21godišnji brat obznanio obitelji da se želi prijaviti za tursko državljanstvo. Turski poduzetnici smatraju da nova otvorenost njihove nacije prema istoku pridonosi materijalnom aspektu. Cangiz Akinal, izvršni upravitelj tvornice cipela Akinal Bella kaže da je politika vladajuće Stranke prava i razvoja nadahnuta islamom pomogla olakšati odnose s arapskim klijentima. Ta tvrtka prošle je godine povećala izvoz u Siriju za 40 posto. Akinal je nedavno premjestio dio proizvodnje u Aleppo i Damask, gdje je iznos mjesečne plaće upola manji nego u Turskoj. Ali, tvrdi da je Sirija još uvijek desetljećima iza Turske kad su u pitanju standardi kvalitete te tehnička znanja i iskustva. “Turska je možda 15 godina iza Europe, ali Sirija je još uvijek 30 godina iza Turske”, rekao je.

Dan Bilefsky

Autor: The New York Times
01. kolovoz 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close