EN DE

MMF kakav trebamo

Autor: Poslovni.hr
01. kolovoz 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Samo godinu dana nakon što je skupina G20 pristala na utrostručenje sredstava Međunarodnog monetarnog fonda na 750 milijardi dolara, čelnik MMFa Dominique StraussKahn traži dodatnih 250 milijardi dolara kako bi se pojačala njegova zajmodavna moć.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Radi se o jako puno novca. S obzirom na udio SADa u fondu, Washington bi trebao isplatiti oko 42 milijarde dolara. No, novae je itekako potreban. Ne smijemo smetnuti s uma da se prije samo nekoliko tjedana MMF obvezao na pomoć od 40 milijardi dolara koja bi trebala spriječiti implodiranje Grčke, a nekoliko dana nakon toga obećano je 320 milijardi dolara namijenjenih zaustavljanju propasti eura. U vrijeme kad se ekonomska kriza može raširiti u nekoliko sekundi fond bi trebao postati brži i sposobniji. Skače u pomoć tek kad država zapadne u duboku krizu i nudi kredite u zamjenu za teškom mukom isposlovanu reformu politike. Konačno se počinje kretati u pravom pravcu nastojanjem da krizu spriječi prije nego što se razvije. Prošle je godine fond uveo “fleksibilne kreditne linije”, to jest unaprijed odobrene bezuvjetne kredite za države koje zadovoljavaju oštre makroekonomske kriterije, ali mogu biti zakinute za potporu s obzirom da ekonomska kriza divlja diljem svijeta. MMF se nada da će ova vrsta jamstva biti dovoljna te da zajmoprimci nikad neće morati iskoristiti kredite. Danas se razmatra uvođenje “uvjetovanih kreditnih linija” za zemlje lošijeg gospodarskog stanja. Zasad su se samo Meksiko, Poljska i Južna Koreja prijavili za ekskluzivne “fleksibilne kreditne linije”. Druge zemlje strahuju da bi takvim postupkom izgubile na snazi na financijskim tržištima. “Uvjetovane kreditne linije” mogle bi biti još nepoželjnije. No, MMF se svojim planovima kreće u pravom smjeru. Vjerodostojnost je nužna za rad Međunarodnog monetarnog fonda. Zasad ga zemlje u razvoju ne smatraju naročito vjerodostojnim i smatraju da daje nepoštenu prednost bogatim zemljama. Tako su istaknule da je financijska pomoć Grčkoj 22 puta veća od njihova udjela u kapitalu fonda. Jasno je da MMFovo potraživanje dodatnih sredstava nije popularno u političkom smislu, naročito u trenutku kad su brojne vlade odlučile srezati domaću potrošnju. Neke su se europske zemlje već usprotivile tome što gube utjecaj u odlučivanju. Ovo su opasna vremena, a za svjetsku gospodarsku stabilnost nužan je snažan i bogat fond.

Samo godinu dana nakon što je skupina G20 pristala na utrostručenje sredstava Međunarodnog monetarnog fonda na 750 milijardi dolara, čelnik MMFa Dominique StraussKahn traži dodatnih 250 milijardi dolara kako bi se pojačala njegova zajmodavna moć.

Radi se o jako puno novca. S obzirom na udio SADa u fondu, Washington bi trebao isplatiti oko 42 milijarde dolara. No, novae je itekako potreban. Ne smijemo smetnuti s uma da se prije samo nekoliko tjedana MMF obvezao na pomoć od 40 milijardi dolara koja bi trebala spriječiti implodiranje Grčke, a nekoliko dana nakon toga obećano je 320 milijardi dolara namijenjenih zaustavljanju propasti eura. U vrijeme kad se ekonomska kriza može raširiti u nekoliko sekundi fond bi trebao postati brži i sposobniji. Skače u pomoć tek kad država zapadne u duboku krizu i nudi kredite u zamjenu za teškom mukom isposlovanu reformu politike. Konačno se počinje kretati u pravom pravcu nastojanjem da krizu spriječi prije nego što se razvije. Prošle je godine fond uveo “fleksibilne kreditne linije”, to jest unaprijed odobrene bezuvjetne kredite za države koje zadovoljavaju oštre makroekonomske kriterije, ali mogu biti zakinute za potporu s obzirom da ekonomska kriza divlja diljem svijeta. MMF se nada da će ova vrsta jamstva biti dovoljna te da zajmoprimci nikad neće morati iskoristiti kredite. Danas se razmatra uvođenje “uvjetovanih kreditnih linija” za zemlje lošijeg gospodarskog stanja. Zasad su se samo Meksiko, Poljska i Južna Koreja prijavili za ekskluzivne “fleksibilne kreditne linije”. Druge zemlje strahuju da bi takvim postupkom izgubile na snazi na financijskim tržištima. “Uvjetovane kreditne linije” mogle bi biti još nepoželjnije. No, MMF se svojim planovima kreće u pravom smjeru. Vjerodostojnost je nužna za rad Međunarodnog monetarnog fonda. Zasad ga zemlje u razvoju ne smatraju naročito vjerodostojnim i smatraju da daje nepoštenu prednost bogatim zemljama. Tako su istaknule da je financijska pomoć Grčkoj 22 puta veća od njihova udjela u kapitalu fonda. Jasno je da MMFovo potraživanje dodatnih sredstava nije popularno u političkom smislu, naročito u trenutku kad su brojne vlade odlučile srezati domaću potrošnju. Neke su se europske zemlje već usprotivile tome što gube utjecaj u odlučivanju. Ovo su opasna vremena, a za svjetsku gospodarsku stabilnost nužan je snažan i bogat fond.

Autor: Poslovni.hr
01. kolovoz 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close