Razvijena gospodarstva započela su nevidljivom rukom koordiniranu akciju najagresivnijeg sužavanja svojih fiskalnih deficita u zadnja četiri desetljeća. Predvodnice ovog pokreta su SAD i Velika Britanija čije vlade vjeruju kako mogu srezati dug bez usporavanja gospodarskog oporavka. Tijekom sljedeće godine bogate zemlje smanjit će primarni proračunski deficit (izuzev plaćanja kamata) za otprilike 1,6%, što je najveće smanjenje od 1970. otkada OECD vodi evidenciju. Početkom mjeseca ukupni javni dug SAD-a iznosio je otprilike 90% BDP-a koji iznosi 13,1 trilijun američkih dolara. Omjer zaduženosti kućanstava i kompanija u SAD-u i tamošnjeg BDP-a na godišnjoj razini nešto je veća od 60%, što prema ovom pokazatelju osigurava SAD-u tek 5.mjesto na ljestvici G8 zemalja.
Potreba za štednjom
Razumljivo je stoga da čelni ljudi razvijenih zemalja pokušavaju naći balans zauzdavanja zaduživanja koji bi održao pa i ukoliko je moguće povećao globalnu potražnju za uslugama i proizvodima. U isto vrijeme, američki BDP smanjit će se za 1,3% tijekom sljedeće godine kada istekne 787 milijuna dolara vrijedan paket financijskih stimulansa. Prema izračunu analitičara JPMorgana, smanjenje BDP-a Europske Unije iznosit će 0,7%, dok će u Velikoj Britaniji iznositi 2,4%. Brojke nam jednostavno govore da će se dogoditi značajno usporavanje gospodarskog rasta. Ipak, gospodarski rast će još uvijek biti solidan. Institut za Međunarodne Financije (Institute of International Finance – IIF) predviđa kako će se globalno gospodarstvo širiti godišnjim tempom od 2,6% tijekom prve polovice sljedeće godine, za razliku od 3,8%-tnog tempa tijekom drugog kvartala 2010. Očekuje se da će drugi kvartal ove godine donijeti najveći gospodarski rast u razdoblju od iduće dvije godine. Razlog tome je spomenuto značajno i harmonizirano smanjivanje fiskalnih deficita razvijenih tržišta. Čelnici skupine G20 27. lipnja donijeli su odluku o zadržavanju postojećih paketa financijskih stimulansa istodobno obećavajući da će do 2013. prepoloviti proračunske deficite. Njihovo priopćenje, objavljeno nakon skupa u Torontu, premostilo je jaz između predsjednika Obame – koji se htio usredotočiti na rast, te njemačke kancelarke Angele Merkel – koja je istaknula potrebu za štednjom. Znatan dio fiskalnog stezanja koje očekuje SAD u nadolazećoj godini može se opisati kao pasivna kontrakcija i stoga što je stezanje zapravo rezultat završetka djelovanja paketa financijskog stimulansa kojeg je Kongres SAD-a donio u veljači 2009. Već je distribuirano 415 milijardi dolara, odnosno 53% planiranog programa, koji uključuje smanjenje poreza i rashoda za izgradnju prometnica i drugih infrastrukturnih projekata. Mark Zandi, ekonomist Moody’s Analytics-a smatra kako će SAD najvjerojatnije smanjiti proračunski deficit s 1,4 bilijuna USD u tekućoj godini na 1.1 bilijun USD u fiskalnoj godini počevši od 1. listopada. On također predviđa ukupan pad deficita od 900 milijardi USD u 2012. te 800 milijardi USD u 2013. Dok ovo snižavanje državnog duga i spuštanje dugoročnih kamatnih stopa predstavlja naizgled prudentan način vođenja makroekonomske politike, globalni ulagači razmišljaju o prodajama svojih dionica zbog zabrinutosti o stvarnim kompetencijama kreatora politike. Naime, tržišta kapitala na kojima sudjeluju izrazito veliki igrači još uvijek pamte lekcije iz 1930. kada je smanjenje deficita otišlo predaleko i odvilo se suviše brzo. Potrošačka moć kao i očekivane zarade kompanija koje su preživjele tih godina bile su na vrlo niskim razinama. Da li se može povući paralela i da li ulagači s pravom strahuju da bi drastična smanjenja deficita mogla ugroziti očekivani globalni rast?
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu