Europski regulatori optužili su Njemačku i njezine banke da su izigrale dogovor prema kojem su trebali biti objavljeni potpuni rezultati nedavnog stres-testa europskih banaka.

Prema pisanju Financial Timesa, kamen smutnje je neobjavljivanje detalja o portfeljima državnih obveznica dijela njemačkih banaka. “Dogovorili smo sa svim regulatornim tijelima i bankama uključenima u test da će se objaviti rezultati o rizicima po obveznicama”, rekao je u intervjuu FT-u Arnold Vossen, glavni tajnik Odbora europskih bankovnih nadzornika (CEBS). Šest od 14 testiranih njemačkih banaka – Deutsche Bank, Postbank, Hypo Real Estate (pala na testu), DZ, WGZ te Landesbank Berlin – nisu objavile očekivane detalje o vlastitim portfeljima državnih obveznica. Doduše, u nedjelju je Postbank objavila dio podataka. Sve ostale europske banke, osim grčke ATE banke koja je pala na testu, ispoštovale su prethodni dogovor. Vossen nije izravno komentirao njemačko ponašanje, ali je dao do znanja da će o tom pitanju morati razgovarati s njemačkim vlastima.

Podgrijavanje glasina
Analitičari se slažu kako će ponašanje dijela njemačkih banaka dodatno podgrijati špekulacije o stanju njemačkog bankovnog sektora. Potičući sumnje da nešto skrivaju, te banke riskiraju dodatno potkopavanje cijelog stres-testa koji je već doživio cijeli niz kritika zbog svoje navodne blagosti. Jedan njemački bankar koji je želio ostati anoniman rekao je FT-u da se o tom pitanju diskutiralo među njemačkim bankarima. “Bankama je rečeno da će otkrivanje podataka biti obvezno za sve, ali na kraju Bafin to nije zahtijevao”, tvrdi izvor FT-a. Jedan drugi bankar, također neimenovan, kazao je kako sve ovisi o financijskom regulatoru Bafinu. “Ako Sanio (Joachen Sanio, čelnik Bafina, op. a.) kaže da se to mora učiniti, oko toga neće biti diskusije”, tvrdi taj bankar. A prozvani Bafin te središnja banka Njemačke po tom pitanju lopticu prebacuju na savezne pokrajine tvrdeći kako ne mogu prisiliti banke na objavu podataka zbog lokalne zakonske regulative. U problem se uključila i Europska komisija priopćenjem kako “ohrabruje nekoliko banaka koje još nisu objavile rezultate testa da to učine”.

Tri scenarija
U svakom slučaju, neobjavljivanje podataka dodatno je diskreditiralo europski stres-test, ionako dobrano načet kritikama. Iako se njime namjeravalo pokazati stanje u većem dijelu europskog bankarstva i konačno prekinuti špekulacije, mnogi analitičari tvrde da tražena adekvatnost kapitala u tri scenarija testiranja nije bila dovoljno rigorozna. Ta tri scenarija su bili gospodarski rast, pad te pad s državnim bankrotom. Zbog posljednjeg scenarija bitno je znati koliko banke drže obveznica i čijih. Najveća zamjerka na stres-test išla je u pravcu netestiranja gubitaka po vlasništvu nad obveznicama.

Sedam banaka

Dodatni kapital od ulagača
Od 91 europske testirane banke, njih sedam nije imalo zahtijevanu stopu adekvatnosti kapitala od šest posto. To su njemački Hypo Real Estate, grčka ATE banka te pet španjolskih štedionica. Europska središnja banka pozvala je tih sedam banaka da potreban novac prvo potraže među ulagačima.