Slučaj Koločep konačno se počinje micati s mrtve točke. Osim o Sunčanom Hvaru, na posljednjoj sjednici Upravni odbor Hrvatskog fonda za privatizaciju razmatrao je raskidanje još jednog ugovora iz 2005. godine, onog sklopljenog s Otokom znanja za preuzimanje 88,86 posto dionica Hotela Koločep. Iako podjednako kontroverzan slučaj, ta je točka razmatrana na za javnost zatvorenom dijelu sjednice, no prema dostupnim informacijama sporazum s Otokom znanja, za razliku od onoga s Orco Property grupom za Sunčani Hvar, Fond neće jednostrano raskidati.

Pravni stručnjaci su upozorili Fond da bi mu u tom slučaju pozicija bila neizvjesna i u samom sudskom sporu i u pogledu nadoknade štete. Tim više što za jedinu obvezu koju Otok znanja nije ispunio iz ugovora s Fondom, a to je obveza ulaganja u društvo, sporazumom nije niti predviđena mogućnost njegova raskida(!?). Stoga će Fond s ustanovom Otok znanja pokušati iznaći mirno rješenje, a u međuvremenu će pokušati dogovoriti “izlaznu strategiju” s Privrednom bankom koja ima založno pravo nad svim dionicama iz privatizacije i nekretninama Hotela Koločep. Prvi čovjek PBZ-a Božo Prka sam je izložio nedavno nekoliko prijedloga HFP-u, uz napomenu da ni u kom slučaju PBZ ne želi dopustiti stečaj hotela. U tom cilju Privredna banka je pomogla nedavno i u pripremi sezone “uskočivši” toj hotelskoj kući s pozajmicom od dva milijuna kuna, iako već dvije godine uopće ne podmiruje obveze temeljem ranije odobrenih kredita. No, požuruje rješenje, jer procjenjuju da tvrtka nakon sezone teško može opstati u sadašnjim okvirima.PBZ-ov osnovni koncept rješenja slučaja je da HFP podmiri dug kupca Koločepa prema Banci u ukupnom iznosu od 58 milijuna kuna, s tim da bi banka bila voljna dati i popust od 10 milijuna kuna, pa bi Fond ta opcija stajala 48 milijuna kuna. Kao alternativu Fondu se nudi i prijedlog da polovicu duga plati odmah, a polovicu nakon što se prodaju dionice hotela, uz opciju da Banka i kreditira Fond. U tom slučaju Banka i Fond zajednički bi prodavale dionice tražeći zajednički novog kupca koji bi bio voljan preuzeti i obveze ulaganja iz postojećeg privatizacijskog ugovora, budući da PBZ nema interes za bavljenjem hotelskim biznisom. Ipak, u slučaju da HFP nije u mogućnosti pristati na ovakav scenarij, PBZ je spreman i na model rješenja kroz privremeno upravljanje Hotelima Koločep. U tom bi slučaju imenovali svoj menadžment, sklopili aranžmane s turoperatorima poput Atlasa, Plave lagune ili Generalturist bookinga. Tvrtku bi u razdoblju od dvije godine financijski restrukturirali i ozdravljenu ponudili u cijelosti na prodaju. U tom bi slučaju nad ustanovom Otok znanja PBZ pokrenuo likvidaciju. Banka koja ih je pratila u projektu privatizacije Hotela Koločep posjeduje zadužnice nad cjelokupnom privatnom imovinom osnivača te ustanove – Siniše Grgića, Davora Lauca i Željka Markote, iako priznaju da ih je pokušala naplatiti, ali bez uspjeha. Iz dostupnih informacija, pregovori Fonda s PBZ-om će se nastaviti, s tim da je prva procjena HFP-a da se u ovom trenutku ne može postići tržišna cijena od 48 milijuna kuna koju je postavila Banka. To, čini se, u ovom trenutku daje i nešto veću prednost alternativnoj opciji koju nudi PBZ, da banka samostalno provede financijsku konsolidaciju i potom proda Hotele Koločep.

1. Država (HFP) podmiruje dug Koločepa PBZ-u od 58 mil. kuna, a Banka u tom slučaju daje popust i oprašta 10 mil. kuna

2.HFP plaća 50 posto duga, a ostatak nakon prodaje hotela. HFP i PBZ zajedno traže kupca

3.PBZ preuzima privremeno upravljanje Koločepom, imenuje upravu i u roku od dvije godine privatizira. Otok znanja ide u likvidaciju