Europska komisija (EK) predlaže izmjene regulative financijskog sustava kako bi prvenstveno spriječila buduće krize, ali i vratila povjerenje korisnika financijskih usluga u Europi.

Nakon što se financijska kriza ‘prelila’ iz Amerike u Europu i uzrokovala brojne probleme financijskom sektoru, što se posebice odrazilo na Islandu, europski birokrati su odlučili sada, nakon milijardi eura upumpanih u taj sektor, napraviti ono što su možda trebali ranije – zakonima stvoriti sigurnost. Predložene mjere pokrivaju širok spektar financijskih usluga. Od štednih uloga u bankama, ulaganja na tržištu kapitala do mjera vezanih uz tržište osiguranja. “Uvođenje ovog paketa mjera označava najnovije napore Europske komisije u uvođenju transparentnosti i odgovornosti u europski financijski sustav kako bi se spriječile buduće krize. Europski potrošači zaslužuju bolje. Oni trebaju dodatno jamstvo da je njihova štednja, ulaganje ili polica osiguranja zaštićena bez obzira gdje se u Europi nalazila”, izjavio je povjerenik EK za interna tržišta i usluge Michel Barnier. Najnovija financijska kriza zorno je još jednom pokazala kako su banke osjetljive na rizik masovnih povlačenja depozita u trenutku kada štediše više ne vjeruju nekoj banci. Iako još od 1994. u Direktivama EU postoji regulativa kojom se klijentima banaka svih zemalja članica jamči “zaštitna mreža”, udarom krize 2008. godine izglasani su određeni amandmani kojima se povećalo osiguranje depozita do 100.000 eura. Međutim, puni iznosi štednje nisu se isplaćivali.

Ključne promjene
Komisija sada predlaže nekoliko ključnih promjena. Želi se postići bolja pokrivenost depozita, odnosno da se isplata punog iznosa zajamči za 95 posto svih Europljana. Također, skraćuje se vrijeme isplate depozita sa, u nekim slučajevima nekoliko mjeseci, na najviše sedam dana. Prijedlog izmjena regulative uveo bi i jednu novinu kojom se zapravo brišu granice Europe. Kako objašnjavaju u EK, ako netko živi u Portugalu i ima štednju u banci koja propada, a sjedište joj je u Švedskoj, portugalska podružnica isplaćuje klijenta.

Efikasnija primjena
Što se tiče jamstva na tržištu kapitala, EK ne želi pokrivati rizično poslovanje financijskih kompanija. Direktivom iz 1997. godine osigurava se odšteta ulagačima u slučajevima kad im investicijsko društvo ne može isplatiti novac zbog prijevare ili nebrige. Jedan od ključnih elementa izmjena regulative sastoji se u boljoj isplati odšteta. Tako je sadašnji minimum odštete bio 20.000 eura, a predlaže se 50.000 eura odštete po ulagaču. Također, kao i u bankovnom sektoru, tražit će se brže isplate odšteta, koje se mogu ‘otegnuti’ i do nekoliko godina. Prema najnovijim prijedlozima krajnji rok za isplatu bio bi devet mjeseci. Naravno, EK zahtijeva i odgovornije financiranje te da dio uloga bude pokriven. Sve ove nabrojene promjene trebale bi zaživjeti tek 2012. i 2013. godine. Primijenile bi se na sve članice Europske unije te Norvešku, Island i Lihtenštajn. Što se tiče osiguravateljnog sektora, on trenutno nema niti jedan dokument u Direktivama koji bi jamčio bilo kakav garancijski program, a to se također želi promijeniti.

Novi zakoni

Kako u Europi tako i u SAD-u
Istovremeno s prijedlozima nove regulative za bolju zaštitu potrošača u Europi, mijenja se i zakonodavstvo u SAD-u. Američki predsjednik Barack Obama potpisao je u srijedu niz zakona kojima bi se iz korijena trebala promijeniti pravila koja reguliraju tamošnji financijski sustav. Radi se o najvećim promjenama u posljednjih 80 godina.