Europska unija mogla bi slijediti primjer Italije koja je zabranila istraživačka bušenja i iskorištavanja bušotina plina i nafte unutar pet milja od talijanske obale te unutar 12 milja ako je riječ o dijelovima zaštićenih pomorskih prostora. Na osnovi prijedloga ministrice okoliša Stefanije Prestigiacomo talijanska vlada desnog centra premijera Silvija Berlusconija usvojila je nove restriktivne mjere za podmorska bušenja.

Hrvati buše za Talijane
Te mjere će se odnositi i na već odobrena istraživačka bušenja unutar pet milja. Dakle, već postojeće platforme koje se nalaze unutar pet milja od obale morat će biti uklonjene. “Uveli smo jasne zakone za zaštitu našeg mora i naših prirodnih bisera u odnosu na dosadašnje zakonske nejasnoće koje su izazivale zabrinutost lokalnog stanovništva”, izjavila je ministrica Prestigiacomo. Zapravo su već postojale određene zabrane. Na primjer, ne smije se bušiti i izvlačiti plin ili nafta na talijanskom dijelu sjevernog Jadrana. Zbog toga su platforme za bušenje postavljene na hrvatskoj strani Jadrana, a u iskorištavanju plina sudjeluju zajednički talijanske i hrvatske kompanije. Bilo je nejasnoća glede ostalog dijela talijanske obale pa se prema usvojenom zakonu jasno utvrđuje zabrana bilo kakvih istraživačkih bušenja unutar pet milja od obale, a kamoli izvlačenje plina ili nafte iz toga dijela podmorja. Na zaštićenim prostorima koji su od posebne važnosti za zaštitu prirodnog bogatstva zabranjeno je bilo kakvo bušenje podmorja na 12 milja od tog prostora. Naftne kompanije su i do sada morale tražiti posebne dozvole za bušenje u podmorju, ali su uglavnom nalazile rupe u zakonu za dobivanje dozvola. Sada bi im to moralo biti teže, a zabranjena su i istraživanja na prostoru unutar pet milja za seizmološke analize. Ekološke organizacije drže kako je i taj zakon nedovoljan za zaštitu okoliša. Nafti, kako se pokazalo u Meksičkom zaljevu, potrebno je malo vremena da prijeđe 12 milja.

Nezadovoljni Greenpeace
“Nove norme o podmorskom bušenju koje je obznanila ministrica Stefania Prestigiacomo predstavljaju zasigurno važna ograničenja, ali nakon onoga što se dogodilo u Meksičkom zaljevu mora svima biti jasno kako izvlačenje nafte iz podmorja predstavlja opasnost za pomorski ekosustav i za ljude koji žive od mora”, izjavila je Giorgia Monti, predstavnica organizacije za zaštitu okolice Greenpeace Italia. Sada u Italiji ima 66 koncesija za izvlačenje nafte iz podmorja, a izdane su 24 dozvole za nova bušenja “offshore” u Jadranu (regije Abruzzo, Marche, Puglia) i pokraj Sicilije. “Još ne možemo spavati mirno. Ne znamo koje su to napredne tehnologije s kojima će se dobivati dozvole za ostala istraživačka bušenja. U Norveškoj i Brazilu postoje obveze da se mogu zatvoriti ventili u slučaju nezgoda. Ograničenja od pet ili 12 milja neće nas spasiti od eventualne naftne mrlje”, izjavila je Monti.

Skupa havarija

Apache kupio imovinu BP-a
BP nastavlja s prikupljanjem novca koji će iskoristiti za plaćanje troškova čišćenja Meksičkog zaljeva. Kompanija je tako dogovorila prodaju naftnih polja u SAD-u, Kanadi i Egiptu američkoj energetskoj kompaniji Apache, koja će za te akvizicije izdvojiti 7 milijardi dolara. Analitičari smatraju da bi troškovi čišćenja mogli dosegnuti 100 milijardi dolara, a čišćenje je BP do sada stajalo više od četiri milijarde dolara.